1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Amnesty: Pritisak na ljudska prava

Novi godišnji izvještaj Amnesty Internationala nije pretjerano pozitivan – i zbog izbjegličke krize. Ova organizacija kritizira posebno odnos Europe i Europljana prema izbjeglicama.

„Humanost je mrtva“. Tako jedna žena iz Jemena opisuje svoje osjećaje u trenutku dok očajna stoji ispred ruševina jedne škole. „Mjesto na kojem se učilo je bombardirano, bez upozorenja.“

Novi godišnji izvještaj Amnesty Internationala potvrđuje njezine riječi i brige. Malo je nade da svijet postaje bolje i mirnije mjesto. Rat, nasilje i progon – to je dio svakodnevice na mnogim kontinentima i razlog zbog kojeg tisuće ljudi napušta svoje domove.

"2015. je vjerojatno jedna od najgorih godina kojih se mogu sjetiti“, kaže za DW glavni tajnik Amnestyja u Londonu, Salil Shetty. „Ugrožen je sustav koji je međunarodna zajednica gradila 70 godina kako bi zaštitila ljudska prava.“

Globalna svijest

U aktualnom se izvještaju spominje praktički sve regije svijeta, tu se radi o progonu aktivista za ljudska prava i „nestanku“ ljudi u Latinskoj Americi, Aziji i Africi, o pogubljenjima u SAD-u i Aziji, ratovima i građanskim ratovima koji divljaju u Africi i na Bliskom istoku, i koji u bijeg tjeraju milijune ljudi, ali i o progonu ljudi koji se zalažu za poštivanje građanskih prava u totalitarnim državama posvuda na svijetu.

Salil Shetty kaže da je situacija „paradoksalna“. Na jednoj strani su države postale represivnije. Borba protiv terora služi kao argument za masovni nadzor, ugnjetavanje i ograničavanje ljudskih prava, kaže Shetty. "No, na drugoj strani to je i razlog za to da se sve više ljudi bori za svoja prava.“

Izbjeglice bez prava

Amnestyjev godišnji izvještaj kao posebno lošu označava globalnu situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice. Nikada od kraja Drugog svjetskog rata na svijetu nije bilo toliko izbjeglica kao danas. Iako su njihova prava zajamčena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u Ženevskoj konvenciji o izbjeglica, ti ljudi u praksi često nemaju nikakva prava. Europa i Europska unija, koji inače važe kao predvodnici borbe za ljudska prava, nisu dobili dobre ocjene u novom izvještaju.

"EU i dalje provodi politiku ograđivanja i ubuduće će pokušati utvrditi svoje granice kako bi izbjeglice spriječio u pokušaju da dođu u Europu“, kaže za DW glavna tajnica Amnestyja u Njemačkoj Selmin Caliskan.

"Svi znaju zapravo da ta računica neće upaliti, ali svejedno se i dalje ograđuje granice umjesto da se konačno stvori legalne i sigurne putove za dolazak u Europu, i da se prije svega na dostojanstven način humanitarno pobrine oko izbjeglica u zemljama u koje su već pobjegli, na primjer u Libanonu, Jordanu i Turskoj.

Pogledajte video 03:06

Otok koji živi od turizma ne želi izbjeglice

Legitimna diskusija oko kontingenata

Diskusija oko kontingenata je legitimna, smatra Caliskan. Ali kontingenti i ograničavanje broja izbjeglica ne smiju značiti da se odustaje od individualnog prava na traženje azila u nekoj drugoj zemlji, prava koje je zajamčeno, dodaje njemačka šefica Amnestyja. Ona nema dobro mišljenje o novom paketu savezne vlade u Berlinu (Paket o azilu II) u kojem su zemlje poput Maroka, Tunisa i Alžira označene kao „sigurne“. Caliskan kritizira da se tim paketom doduše navodi kako je cilj njihova integracija, ali da se njime zapravo ograničava prava azilanata o sigurnom boravku, o pravu na dolazak maloljetnih članova obitelji i zaštiti onih izbjeglica kojima je zaštita potrebna, odnosno ljudi koji su traumatizirani.

To, dodaje Caliskan, ima i posljedice za društvo: „Nanosi se šteta našoj humanosti. To je opasno, jer se blagostanje i sigurnost može imati samo onda kad se poštuje ljudska prava.“

Audios and videos on the topic