Amerikanci protiv Vijeća za ljudska prava

Postojeća Komisija za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi već odavno se nalazi na udaru kritika budući da su u njoj zastupljene i one države koje bi se i same trebale naći na optuženičkoj klupi. No, sada su se iznenada protiv nove rezolucije pobunile Sjedinjene Američke Države koje smatraju da će novo tijelo biti tek neznatno bolje od već postojećeg te, uz ostalo, traže da pet članica s pravom veta u Vijeću sigurnosti dobiju stalno mjesto i u novom Vijeću za ljudska prava. Američki veleposlanik pri UN-u John Bolton objašnjava:

« Kao što sam vam rekao prošlog četvrtka, a to kažem više sa žaljenjem nego u ljutnji, vrlo smo razočarani ovim nacrtom. Imam instrukcije svoje vlade da glasam protiv ove rezolucije, ako je predsjednik (Eliansson) u Glavnoj skupštini zaista stavi na glasanje. Mi također želimo otvoriti istinske pregovore kako bi smo pokušali otkloniti slabosti i nedostatke ove rezolucije ili da alternativno odgodimo pregovore za narednih nekoliko mjeseci».

Bolton je dodao da SAD neće spriječiti stavljanje nacrta rezolucije na dnevni red Glavne skupštine. No, u tom slučaju ostaje ono što se zove diplomacijom, kao vrstom savezničkog uvjeravanja iza zatvorenih vrata. I u tome bi čak real-politika mogala imati zadnju riječ bez obzira što se radi o pitanju ovako visokog etičkog sadržaja kao što je zaštita ljudskih prava.

Annanova potpora Elianssona

Sa svoje strane, glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji se sve češće nalazi na drugoj strani obale – nasuprot Amerikancima, u kratkom je susretu s novinarima pohvalio rad švedskog diplomata Elianssona:

«Predsjedniku Glavne skupštine treba čestitati na ovom prjedlogu iako to nije sve od onoga što sam i ja tražio u svom izvješću. Ipak, u ovom prijedlogu ima dovoljno novih elemenata, tako da više nitko ne može reći da se radi o starom vinu u novoj ambalaži».

Annan je ipak podržao prvobitni američki prijedlog da se nove zemlje članice budućeg UN-ovog Vijeća za ljudska prava biraju dvotrećinskom većinom. Eliansson se pak priklonio zahtijevima zemalja Afričke unije koje su tražile da se nove članice biraju običnom većinom od 96 glasova cjelokupnog saziva Glavne skupštine. On je također podržao i načelo da se zemlje koje krše ljudska prava, a izabrane su u Vijeće, mogu iz njega izbaciti.

Amerikanci za manji broj članova

Ono što se Amerikancima, ali i nekim Europljanima, nije svidjelo je Elianssonov prijedlog da novo Vijeće ima čak 47 članica, i to najviše iz zemalja u razvoju koje nemaju predugačku tradiciju u zaštiti ljudskih prava. Uostalom, i u sadašnjem Povjerenstvu u Ženevi su i zemlje poput Zimbabvea, Sudana i Libije koje se optužuju za kršenje ljudskih prava. Međutim ta se primjedba ne sviđa sasvim predsjedniku Glavne skupštine Janu Elianssonu:

«Ne mogu prihvatiti to mišljenje. Ono je suviše na fonu stereotipa o razlikama Sjever – Jug! Pogledajte samo Istočnu Europu, Afriku ili Latinsku Ameriku i usporedite ih s onom od prije 15, 20 godina. Mislite li da je Istočna Europa danas ista kao što je bila? Ne možemo prihvatiti takvo automatsko razmišljanje.».