1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Amerikanci i bacanje atomske bombe

SAD je jedina država koja je stvarno upotrijebila atomsku bombu. Suočavanje s tom činjenicom iz prošlosti Amerikancima i danas teško pada, čak i predsjedniku Obami koji se zalaže za svijet bez atomskog oružja.

Hirošima

Sjećanje na žrtve - Hirošima

Upotreba atomske bombe u Drugom svjetskom ratu i za Obamu je osjetljiva tema. Prilikom posjeta Japanu na programu nisu bili ni Hirošima ni Nagasaki, a na konferenciji za novinare u Tokiju izbjegao je odgovor na pitanje je li upotreba atomske bombe bila opravdana. Ipak, rekao je da bi mu bila čast kad bi mogao posjetiti ta dva grada. I 2010. je Obama po prvi put poslao službenog predstavnika američke vlade na komemoraciju u Japan.

Richard Rhodes

Richard Rhodes

Povjesničar Richard Rodes, koji je za svoju knjigu „Atomska bomba ili Povijest 8. dana stvaranja svijeta“ dobio Pulitzerovu nagradu, smatra da bi Obama „rado zatvorio taj krug“, ali da to može „tek u drugom mandatu“. Još ni jedan američki predsjednik nije posjetio ta dva grada i Rhodes je uvjeren da bi to izazvalo oštre prosvjede kod konzervativnih političara i birača. Jer, za Amerikance bi to bilo jednako priznanju krivice za nešto za što se po njihovom mišljenju ne trebaju ispričavati.

Ratni zločin ili dopušteno sredstvo?

Upotreba atomske bombe, kaže Rhodes, kao i saveznički zračni napadi općenito pripadali su tada u vojni repertoar. „Htjelo se izbjeći rovovski rat kao u Prvom svjetskom ratu“, kaže Rhodes. I osvetiti se za japanski napad na Pearl Harbour. Za Jacoba Hornbergera, osnivača i predsjednika zaklade „Future od Freedom“, bacanje atomske bombe je „jedan od najgorih ratnih zločina u povijesti“. Ne smije se žrtvovati civile kako bi se zaštitilo vlastite vojnike, kaže on. I smatra da bi se Amerikanci morali Japancima ispričati.

Barack Obama i japanski premijer Naoto Kan

Barack Obama i japanski premijer Naoto Kan

Ali, do toga vjerojatno neće doći, iako se gledanje na upotrebu atomske bombe s vremenom promijenilo, uvjeren je povjesničar Allan Winkler sa Sveučilišta Miami u Ohiou. Ono što je najprije opravdavano vojnom nužnošću, pokazalo se kasnije u Hladnom ratu, kaže on i objašnjava: „Htjelo se spriječiti da Rusi zauzmu Japan.“ U posljednje vrijeme među povjesničarima prevladava mišljenje da je bacanje atomske bombe bilo neizbježno „od onoga trenutka kad je započeo Projekt Manhattan J. Roberta Oppenheimera“.

Veterani ne žele čuti za posljedice

Enola Gay, bombarder B-29, s kojeg je bačena atomska bomba

Enola Gay, bombarder B-29, s kojeg je bačena atomska bomba

Atomska bomba je dakle bačena zato što je postojala. Osobito veterani Drugog svjetskog rata, oni koji su bombu bacili, ne dopuštaju sumnju u ispravnost njihovog čina. O pedesetoj obljetnici bacanja atomskih bomba na Hirošimu i Nagasaki 1995. američki National Air & Space Museum u Washingtonu je pored zrakoplova koji je bacio bombe, B-29, htio pokazati i predmete iz Japana. Primjerice djelomice spaljeni sat koji je stao u osam i petnaest, kad je bačena bomba na Hirošimu.

Ali, osobito su veterani oštro prosvjedovali i uspjeli su progurati svoju predodžbu. Prikazan je samo zrakoplov i razgovori s posadom. To pokazuje koliko su Amerikanci još uvijek podijeljeni oko pogleda na bacanje atomskih bomba, kaže Rhodes priznajući da ga reakcije iznenađuju s obzirom da su razaranja poznata činjenica. On citira jednoga kolegu: „Mora proći stotinu godina da bi ljudi nepristrano mogli prosuđivati o jednom ratu.“

Autorica: Christina Bergmann / Anto Janković
Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva