Americka vojska odlazi iz Iraka tek kad se Iracani budu brinuli za unutrašnju i vanjsku sigurnost | TEME | DW | 25.11.2003
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Americka vojska odlazi iz Iraka tek kad se Iracani budu brinuli za unutrašnju i vanjsku sigurnost

Jucer je jedan francuski novinar u Iraku anonimno u hotel dobio video-snimku na kojoj se vidi grupica zamaskiranih osoba kako prvo vježbaju sa kalašnjikovima i raketnim bacacima a onda se vidi kako jedan od njih ispaljuje iz rucnog protuavionskog lansera projektil u nebo. Slijedeci kadar pokazuje avion - zapravo njemacke - kurirske službe DHL sa jednim krilom u plamenu. U sjenci svih tih napada koji su sve cešce usmjereni protiv civila i kaosa kojem se teško vidi kraj, americki general Abizad je izjavio kako ce se americki vojnici povuci iz Iraka kada ce se sami Iracani moci brinuti za - citiramo - svoju unutrašnju i vanjsku sigurnost. No predsjednik Privremenog vijeca Iraka je u sjedištu Ujedinjenih Naroda predstavio plan koji vec u dogledno vrijeme predvida kraj americke politicke uprave nad tom zemljom.

U pismu kojeg je predsjednik Vijeca, Džalal Talabani uputio glavnom tajniku UN-a, Kofi Annanu izjavio je kako želi "aktivno sudjelovanje svjetske organizacije u politickom procesu i razvoju u Iraku". Objavljuje kako ce do kraja veljace trebao biti napravljen prijedlog ustava, do 1. lipnja biti sazvana privremena skupština koja bi vec trebala biti sposobna donostiti zakone i do kraja tog mjeseca bi ona imenovala privremenu vladu. Tek za godinu i pol, do 15. ožujka 2005. sazvala bi se Ustavotvorna skupština i do kraja te godine trebali bi biti održani izbori u Iraku. Isto tako Talabani poziva Kofi Annana kako bi "bilo primjereno" to ucvrstiti rezolucijom Ujedinjenih Naroda što bi onda i formalno bio blagoslov svjetske organizacije ovom planu kojeg je ocito sklopljen uz punu suradnju Washingtona jer ga je i povjerenik Boucher nazvao "dobrim i realnim". To je bio i svojevrsni odgovor francuskom predsjedniku Chiracu koji je amerikancima prigovorio kako je planirani prijenos uprave Iracanima "pozitivan, ali nedovoljan i nepotpun". Ruski ministar vanjskih poslova Ivanov još je jednom ukazao kako je sve više nasilja na svim stranama u Iraku opasan trend i kako je vojni napad na Irak bila pogreška. Zbog nasilja sada je i organizacija Care Australia objavila da se, nakon Crvenog Križa, Ujedinjenih Naroda, Oxfama i Caritasa, povlaci iz Iraka jer je zabrinuta za život svojih suradnika.

No plan predsjednika vijeca i iz drugih razloga ce biti teško provediv: vec kada je rijec o Ustavu u Iraku su cvrsto sukobljena mišljenja na primjer Kurda na sjeveru koji cak imaju dvije kvazi-državice, ali koje su zbog zabrane Huseinu da ulazi na kurdska podrucja razvile prakticno sve instrumente države: vladu sa parlamentom, vojsku i vlastiti novac. Oni teže barem federalnom uredenju što Arapi odbijaju a i medu njima - sunitima i šiitima vladaju sukobi tko treba imati prevlast. Zato se ni nazocnosti americke vojske jedva može vidjeti kraj: americki predsjednik je sinoc i formalno, nakon što je kongres odobrio njegov prijedlog, potpisao budžet od 400 milijardi dolara za vojsku i manjim dijelom, razvoj demokracije Afganistana i Iraka. No i ta demokracija ima svojih granica koje je teško razlikovati od starog vlastodršca: Richard Boucher obrazložio je zabranu televizijske postaje "El Arabia" argumentom kako se ne smije dopustiti da netko vice "vatra" u prepunom kazalištu. Boucher nije rekao, da li kazalište doista i gori.