1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Americka vojska odlazi iz Iraka tek kad se Iracani budu brinuli za unutrašnju i vanjsku sigurnost

Jucer je jedan francuski novinar u Iraku anonimno u hotel dobio video-snimku na kojoj se vidi grupica zamaskiranih osoba kako prvo vježbaju sa kalašnjikovima i raketnim bacacima a onda se vidi kako jedan od njih ispaljuje iz rucnog protuavionskog lansera projektil u nebo. Slijedeci kadar pokazuje avion - zapravo njemacke - kurirske službe DHL sa jednim krilom u plamenu. U sjenci svih tih napada koji su sve cešce usmjereni protiv civila i kaosa kojem se teško vidi kraj, americki general Abizad je izjavio kako ce se americki vojnici povuci iz Iraka kada ce se sami Iracani moci brinuti za - citiramo - svoju unutrašnju i vanjsku sigurnost. No predsjednik Privremenog vijeca Iraka je u sjedištu Ujedinjenih Naroda predstavio plan koji vec u dogledno vrijeme predvida kraj americke politicke uprave nad tom zemljom.

U pismu kojeg je predsjednik Vijeca, Džalal Talabani uputio glavnom tajniku UN-a, Kofi Annanu izjavio je kako želi "aktivno sudjelovanje svjetske organizacije u politickom procesu i razvoju u Iraku". Objavljuje kako ce do kraja veljace trebao biti napravljen prijedlog ustava, do 1. lipnja biti sazvana privremena skupština koja bi vec trebala biti sposobna donostiti zakone i do kraja tog mjeseca bi ona imenovala privremenu vladu. Tek za godinu i pol, do 15. ožujka 2005. sazvala bi se Ustavotvorna skupština i do kraja te godine trebali bi biti održani izbori u Iraku. Isto tako Talabani poziva Kofi Annana kako bi "bilo primjereno" to ucvrstiti rezolucijom Ujedinjenih Naroda što bi onda i formalno bio blagoslov svjetske organizacije ovom planu kojeg je ocito sklopljen uz punu suradnju Washingtona jer ga je i povjerenik Boucher nazvao "dobrim i realnim". To je bio i svojevrsni odgovor francuskom predsjedniku Chiracu koji je amerikancima prigovorio kako je planirani prijenos uprave Iracanima "pozitivan, ali nedovoljan i nepotpun". Ruski ministar vanjskih poslova Ivanov još je jednom ukazao kako je sve više nasilja na svim stranama u Iraku opasan trend i kako je vojni napad na Irak bila pogreška. Zbog nasilja sada je i organizacija Care Australia objavila da se, nakon Crvenog Križa, Ujedinjenih Naroda, Oxfama i Caritasa, povlaci iz Iraka jer je zabrinuta za život svojih suradnika.

No plan predsjednika vijeca i iz drugih razloga ce biti teško provediv: vec kada je rijec o Ustavu u Iraku su cvrsto sukobljena mišljenja na primjer Kurda na sjeveru koji cak imaju dvije kvazi-državice, ali koje su zbog zabrane Huseinu da ulazi na kurdska podrucja razvile prakticno sve instrumente države: vladu sa parlamentom, vojsku i vlastiti novac. Oni teže barem federalnom uredenju što Arapi odbijaju a i medu njima - sunitima i šiitima vladaju sukobi tko treba imati prevlast. Zato se ni nazocnosti americke vojske jedva može vidjeti kraj: americki predsjednik je sinoc i formalno, nakon što je kongres odobrio njegov prijedlog, potpisao budžet od 400 milijardi dolara za vojsku i manjim dijelom, razvoj demokracije Afganistana i Iraka. No i ta demokracija ima svojih granica koje je teško razlikovati od starog vlastodršca: Richard Boucher obrazložio je zabranu televizijske postaje "El Arabia" argumentom kako se ne smije dopustiti da netko vice "vatra" u prepunom kazalištu. Boucher nije rekao, da li kazalište doista i gori.