1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Američko NE iransko-pakistansko-indijskom naftovodu

Indija je nedavno dogovorila gradnju plinovoda sa Iranom ali taj projekt naišao je na žestoke protivnike, prije svega u Washingtonu. Na prvi pogled se protivljenje obrazlaže političkim razlozima i vladom islamskih fundamentalista u Teheranu - ali ako se tek malo zagrebe pod površinu, i tu je u tijeku žestoko nadmetanje za sirovine.

default

«Mi se trudimo svojoj zemlji osigurati opskrbu energijom, na bilo koji način. Pritom svoje partnere biramo sami», pojasnio je vrlo samouvjereno indijski ministar energetike Mani Shankar Ayar, te je odbio američku kritiku upućenu planiranom plinovodu.

Indijsko gospodarstvo bilježi rast od oko 8 posto godišnje, a sukladno tome ima i vrlo velike potrebe za energijom. Budući da joj vlastiti resursi nafte i plina nisu dovoljni, ta zemlja sve više ovisi o uvozu. Poput Kine, i Indija je započela u čitavom svijetu tražiti pristup naftnim i plinskim rezervama. Već 10 godina traju pregovori s Teheranom o isporuci zemnog plina, kaže Christian Wagner, stručnjak za južnu Aziju pri zakladi za znanost i politiku u Berlinu: «Indija ima ogromne interese u Iranu, ne samo zbog plinovoda, već pogotovo zato što bi joj preko Irana bio osiguran trgovački put do centralne Azije. Dakle, s tog su stajališta indijsko-iranski odnosi od vrlo velikog gospodarskog značaja.»

Iran posjeduje, nakon Rusije, najveće rezerve zemnog plina na svijetu. Tome treba dodati i oko 11 posto svjetskih rezervi nafte. Ove resurse ta zemlja želi ponuditi na svjetskom tržištu, a zainteresirana je i za otvaranje transportnih puteva. Tako je već izrazila spremnost da financira 60 posto ovog 2600 kilometara dugog plinovoda. No, sada su Sjedinjene države povukle kočnicu. Wagner kaže: «Ako želite izolirati jedan režim, onda baš i nije dobra okolnost da istovremeno neki od vaših važnih saveznika, kao što su Indija ili Pakistan, trguje energijom s Iranom.»

SAD predbacuju Teheranu da u tajnosti gradi atomsku bombu, te Iran smatraju «velikom prijetnju miru». Američki predsjednik Bush je početkom ožujka produžio sankcije toj zemlji, koje je prije 10 godina uveo Bill Clinton. SAD žele Iran isključiti iz gospodarskih razvojnih procesa u regiji, pojašnjava Jochen Hippler, profesor na katedri za međunarodnu politiku sveučilišta u Dortmundu. Dodaje kako je proteklih godina u Americi, Indiji i Kini postalo jasno kako je područje oko Kaspijskog mora toliko bogato naftom, da bi moglo postati drugi svjetski izvor energije, odmah nakon zemalja arapskog zaljeva. Budući da se nekako istovremeno broj nalazišta u SAD, Zaljevu i Kini smanjio, ta je činjenica postala iznimno važna, kaže Hippler i nastavlja: «SAD su u posljednjih 30 godina sve više ovisne o tuđjoj energiji. S druge strane, bez energije, ta zemlja ne može razvijati svoje gospodarstvo i ne može napredovati.»

No, američko NE iransko-pakistansko-indijskom naftovodu prije svega dolazi zbog politike Irana. Stručnjaci smatraju da je tu puno manje riječ o isključivanju Indije i Pakistana iz igre za prevlast u Centralnoj Aziji. Osim toga, u interesu Amerike je i da Indija i dalje zadrži svoj visoki gospodarski rast. Jer upravo je Amerika najveći inozemni investitor u Indiji, indijska zajednica u SAD-u gospodarski je i politički prilično utjecajna. Američke tvrtke u toj zemlji otvaraju sve više radnih mjesta, a gotovo cijela američka računalna industrija u velikom dijelu ovisi o suradnji s indijskim software stručnjacima.