1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Američki trik za prikrivanje masovne nezaposlenosti

U SAD-u sve je uočljiviji porast stope nezaposlenosti. No, u službenim statistikama to se ne vidi. Statističari "ignoriraju" masovnu nezaposlenost kao posljedicu aktualne gospodarske krize. Zašto?

Kolona nezaposlenih ispred burze rada u New Yorku

Kolona nezaposlenih ispred burze rada u New Yorku

Nezaposleni Amerikanac

Koliko je Amerikanaca doista bez posla?

Posljednji službeni podaci o broju nezaposlenih osoba u SAD-u daju razloga za umjereni optimizam. Broj osoba bez radnog mjesta lagano je opao. No, razloga za opuštanje nema. U Americi vlada masovna nezaposlenost, koja se sve više širi cijelom zemljom. Službena statistika ne "oslikava" stvarno stanje na realističan način. "U 2009. se nalazimo usred krize kakvu u našem životu nikada ranije nismo vidjeli", priznaje Barack Obama, 47-godišnji predsjednik SAD-a. On bez okolišanja kaže kako je sadašnja recesija brutalnija od svih dosadašnjih gospodarskih kriza.

Stopa nezaposlenosti preko 10%?

A kako se kriza odražava na situaciju na tržištu rada? Službena statistika stope nezaposlenosti u SAD-u postoji od 1967. godine i po toj statistici broj osoba bez radnog mjesta dosegnuo je rekordnu stopu. U ovom trenutku oko pet milijuna Amerikanaca je bez posla. "Ukoliko se ne potrudimo, uskoro će stopa nezaposlenosti preći granicu od 10%", upozorava Obama. Oko tri milijuna novih radnih mjesta on želi "stvoriti" milijardskim konjunkturnim paketom svoje vlade. No, to je sa sada samo želja - stvarnosti izgleda drugačije. Nitko ne zna hoće li stotine milijardi koje vlada ulaže u privredu imati ikakve osjetne rezultate. Činjenica je da u SAD-u mjesečno bez posla ostaje nekoliko stotina tisuća ljudi. Bez obzira radi li se o Chrysleru, General Motorsu ili Fordu - gotovo svakodnevno američki menadžeri u javnost izlaze s lošim vijestima - vijestima o otpuštanju desetaka tisuća radnika.

Centrala GM-a

Kriza pogađa i GM, ali i ostale proizvođače automobila

Tko u SAD-u ostane bez posla, u većini slučajeva automatski gubi i zdravstveno osiguranje. U slučaju bolesti i visokih liječničkih računa tim ljudima automatski prijeti - bankrot. Nezaposlenim se osoba u prvih šest mjeseci barem isplaćuje maksimalno 50% posljednje plaće, no pomoć nezaposlenima nije pravilo u svim saveznim državama. Nakon tih šest mjeseci besposleni od države dobivaju šačicu dolara socijalne pomoći, koju se maksimalno može primati pet godina nakon gubitka radnog mjesta. U slučaju višegodišnje masovne nezaposlenosti, američka politika nije predvidila nikakvu "socijalnu mrežu". A već sad, godinu dana nakon pojave gospodarske krize, mnogobrojne savezne države u SAD-u su na rubu bankrota i uopće ne znaju kako će ubuduće isplaćivati financijsku pomoć nezaposlenima.

Nezaposlenost iznenadila i - gra đane

Katastrofalne posljedice recesije iznenadile su i same američke građane. Mnogi su do sada mislili kako je masovna nezaposlenost moguća samo u zemljama tzv. "trećeg svijeta" - i mnogi sada preživljavaju samo uz pomoć privatnih humanitarnih organizacija. Oni ljudi koji već nekoliko godina ne rade imaju doduše pravo na kupone kojima mogu preuzeti besplatnu hranu. Problem je samo što i u Americi postoji birokracija, a u toj se džungli najsiromašniji teško snalaze: "Pogođene osobe ne znaju gdje te kupone mogu podići", otkriva pastor Dean Feldman.

Barack Obama

Kako pomoći radnicima koji su ostali bez posla?

U međuvremenu u SAD-u postoje planovi o organiziranju takozvanih "kampova za nezaposlene", u kojima bi osobe bez zaposlenja i redovitih primanja mogle učiti kako se preživljava s jako malo novca. Ti će kampovi sigurno biti dupkom puni. Amerika je odavno nacija koja stenje zbog masovne nezaposlenosti - iako službena statistika tvrdi da je "samo" 7% Amerikanaca bez posla. No, ta statistika počiva na jednom triku: u SAD-u se naime zaposlenima smatraju svi oni ljudi koji rade barem jedan sat. I to tjedno.

Autor: Ralph Sina

Odg. urednik: S. Matić

Preporuka uredništva