1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Američki plan za jugoistočnu Europu

Kratko uoči slovenskog referenduma o Arbitražnom sporazumu a nakon Sarajevske konferencije može se, bez puno zadrške, zaključiti – SAD je posložio buduću arhitekturu jugoistočne Europe.

default

Zadaci su podijeljeni, a formula je: poticanje onoga što spaja, a u regionalnom krugu rješavanje onoga što razdvaja. Jasno je to iz nedavnih aktivnosti službenog Washingtona, ali i zajedničke izjave šefova diplomacije Hrvatske i Slovenije Gordana Jandrokovića i Samuela Žbogara. Sjedinjene Države su primanjem u službeni posjet premijerke Jadranke Kosor poslale jasni signal Hrvatskoj, regiji i Europskoj uniji – Hrvatska uskoro treba postati 28. članica EU-a. Istina, Hrvatska još treba poraditi na borbi protiv korupcije i lakšeg poslovanja, ali dobro surađuje s Haaškim sudom a i našla je formulu za rješenje graničnog spora sa Slovenijom. Uz to, spremna je pomoći

J. Biden

Washington želi vidjeti Hrvatsku u EU-u (J. Biden)

ostalim zemljama regije na putu u euro-atlantske integracije.

Ponuda koju nitko ne može odbiti

Ta je poruka potvrđena i na Sarajevskoj konferenciji, naglasio je šef hrvatske diplomacije Gordan Jandroković, “jasno je dano do znanja svima da nema budućeg članstva, da nema proširenja bez zadovoljavanja kriterija.“ I kako bi izgledala ta „nova arhitektura“? Formirao bi se klub država po uzoru na Višegradsku skupinu ili asocijacije baltičkih država, koje funkcioniraju bez da i jedna država preuzima vodeću ili prevladavajuću ulogu u regiji. Korist bi imali svi. Slovenija bi ojačala svoju međunarodnu poziciju, Hrvatska bi dobila punopravno članstvo u Uniji, Bosna i Hercegovina bi napokon mogla krenuti u konsolidaciju svojih institucija, Srbija bi se okrenula budućnosti, Crna Gora i Makedonija prestale bi biti taoci regionalnih podjela, a Kosovu bi mogao učvrstiti svoju državnost. Uz to, poticali bi se regionalni infrastrukturni projekti, od prometnih do energetskih, od kojih bi svi mogli materijalno prosperirati.

Dvadeset godina od raspada Jugoslavije, Sjedinjene Države su poslale ponudu koju nitko u regiji ne može odbiti.

Zajednička izjava Jandrokovića i Žbogara

Jadranka Kosor

Od Jadranke Kosor se traži da promiče dobrosusjedske odnose

Šefovi diplomacije Hrvatske i Slovenije Gordan Jandroković i Samuel Žbogar u zajedničkoj izjavi, što je uslijedila nakon summita na Brdu kod Kranja i susreta Kosor-Biden, ističu kako im je istinska nakana poslati Europi drugačiju sliku i poruku o regiji. Ta je poruka da čelnici država proizišlih iz bivše Jugoslavije te Albanije mogu zajedno sjesti za isti stol i imati zajedničke ciljeve, da te države mogu nadići neslaganja i povijesne nesuglasice te zajednički raditi na izgradnji mira i prosperitetnije budućnosti regije, da su sve zemlje spremne surađivati na njihovom putu u EU. Sve to znači i da će se, kako je regiji sugerirano i na Sarajevskoj konferenciji, „države regije pružati jedna drugoj uzajamnu potporu i razmjenjivati iskustva stečena u procesu integracija“ te da će „promicati dobrosusjedske odnose kroz kontinuirani rad na projektima od zajedničkog interesa, kao i ulagati najveće napore s ciljem rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja u europskom duhu.“

Zajedničke ceste i tračnice

Vlak pomirenja između Sarajeva i Beograda

Uskoro bi željezničko povezivanje regije trebalo biti konkretno, a ne samo simbolično kao u "vlaku pomirenja"

Jandroković i Žbogar do ljeta očekuje sastanak ministara prometa svih zemalja regije s jednim jedinim ciljem – procjenom mogućnosti izrade zajedničkog plana obnove cestovne i željezničke infrastrukture u regiji, što bi zamijenio pojedinačne planove pojedinih zemalja i, dobio potporu EU i nadležnih financijskih institucija za zajedničke projekte. „Čvrsto vjerujemo da će ponovno povezivanje jugoistoka Europe biti najbolja pomoć gospodarstvima u regiji, te u prvom redu ljudima koji zaslužuju konačno živjeti u miru i blagostanju nakon svega što su dosada pretrpjeli. Liberalizacija viza za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju predstavlja veliki korak naprijed. Očekujemo kako će im se uskoro pridružiti Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo – naš je cilj liberalizacija viza za cijelu regiju.“, poruka je dvojice ministara, također potvrđena u Sarajevu.

Što nakon slovenskog referenduma?

Premijer Borut Pahor poziva građane da podrže Arbitražni sporazum uz poruku da se u protivnom Slovenija može naći u vrlo teškom međunarodnom položaju. Premijerka Jadranka Kosor pak tvrdi kako je sigurna da rezultat referenduma u Sloveniji, čak i ako ne bude povoljan za Hrvatsku, neće nikako utjecati na hrvatske pregovore o ulasku u Europsku uniju. Uz to, procjenjuje se da će biti prostora za otvaranje 23. poglavlja, ako Brammertz i ne bude u potpunosti zadovoljan hrvatskim angažmanom oko tzv. topničkih dnevnika.

Iako od zemalja regije Unija očekuje veće zalaganje u ispunjenju kriterija za članstvo, nitko pa ni Bruxelles ne mogu zanemariti jasnu poruku Washingtona kako je „stabilnost ovog prostora izravno povezana s europskom i euroatlanstkom perspektivom svih zemalja.“

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva