1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Američki mediji: "Problem je Njemačka, a ne Grčka"

Američki mediji intenzivno izvješćuju o krizi u Grčkoj. Prevladavaju kritike na račun njemačke politike. No ima i suprotnih stajališta.

„Pretvara li Angela Merkel Grčku u državu obespravljenih?“ pita provokativno magazin Newsweek. Televizijska mreža CNBC prognozira: „Njemačka će biti gubitnik, a ne Grčka.“ Ta pretpostavka je podržana stajalištem nobelovca Josepha E. Stiglitza koji kaže da je „problem Njemačka, a ne Grčka“. Kritike na račun Berlina su u Sjedinjenim Državama sve glasnije od kada se posljednjih tjedana kriza zaoštrila. Ugledni Wall Street Journal donosi naslov „Njemačka moć dijeli Europu“ i citira vođu španjolske ljevice Pabla Iglesiasa koji kaže: „Ne želimo biti kolonija Njemačke“.

Paul Krugman

Paul Krugman

Utjecajni kolumnist New York Timesa Paul Krugman u jednom od komentara posebno je dramatičan: „Zaustavite krvarenje!“ Krugman uspoređuje Angelu Merkel i šefove europskih država i vlada sa srednjevjekovnim medicinarima, koji dopuštaju pacijentu Grčkoj da iskrvari. „Umjesto ozdravljenja to donosi nove bolesti.“ Slični tonovi čuju se i s Wall Streeta. Blog posvećen financijama i burzi Zero Hedge povezuje današnju politiku Angele Merkel s Versajskim ugovorima – njoj je, piše u blogu, prije svega stalo do njemačke hegemonije.

Drugačija mišljenja

Jesu li američki mediji preplavljeni valom antinjemačkog raspoloženja? Je li Angela Merkel za njih glavni krivac, a Grčka tek nevino janje? Jacob Kirkegaard, vašingtonski gospodarski stručnjak i poznavatelj Europe, ne vjeruje da je čitava medijska scena SAD-a uperena protiv Njemačke. „Ljevičarski komentatori poput Stiglitza i Krugmana zastupaju doduše antinjemački stav“, kaže Kirkegaard za DW. Ali dodaje da je rasprava o Grčkoj zapravo shvaćena i kao unutarnja američka borba – jer oba ljevičara se i u Americi zalažu za jačanje kupovne moći i domaće potrošnje.

Postoje i dijametralno suprotna gledišta koja oštro kritiziraju Atenu. Recimo ono Charlesa Krauthammera, kolumnista Washington Posta koji je rado viđen gost u studiju konzervativnog Fox Newsa. On oštri jezik kritizirajući Grčku i oslanja se na poznate slike i skulpture Grčke mitologije kada kaže: „Grčka sisa na grudima Nijemaca.“ Za njega su grčki političari neodgojeni dječaci koji imaju tatinu kreditnu karticu i neprestano dižu novac, koji onda troše samo na zabavu umjesto da investiraju u budućnost.

Jacob Kirkegaard

Jacob Kirkegaard

Odmjerenije piše sam Washington Post. I taj list navodi da je Njemačka „djelomično odgovorna“ za Grčku krizu. No u uvodnom članku koji potpisuje urednički kolegij stoji i ovo: „Njemačka s pravom može tvrditi da je zbog Grčke na sebe preuzela znatne financijske rizike. Osim toga, Berlin je u pravu kada poručuje da grčkom gospodarstvu trebaju reforme koje bi bile orijentirane prema gospodarskom rastu.“

Njemačka psiha

Mnogi američki mediji naglašavaju da Angela Merkel ima vodeću ulogu u Europi, no da to i nije baš neka sreća za nju. S jedne strane, kancelarka mora održavati europski projekt u životu, a s druge strane ne može lako prodati svojoj stranci i biračima potrebu da se dalje pomaže Grčkoj. Tisak u SAD-u često citira ankete prema kojima tek desetak posto Nijemaca želi da se dalje financijski pomaže Grčkoj. Takvo stajalište Washington Post svojim čitateljima objašnjava njemačkom sklonošću da se dogovoreno i poštuje. U njemačkoj se za pojmove krivnja i dug koristi gotovo ista riječ (Schuld i Schulden), pa je grčki minus na računu u njemačkoj psihi težak prijestup, objašnjava ovaj list.

New York Times ističe da su upravo na pitanjima oprosta financijskih dugova Nijemci zaboravili važan dio svoje povijesti. Ovaj ugledni dnevnik donosi fotografiju iz 1953. godine na kojoj njemačka delegacija pod vodstvom Hermanna Josefa Absa u Londonu potpisuje oprost njemačkih dugova. Ispod fotografije je komentar: „Glavni zajmodavac – koji od Grka traži da plati za rastrošnost u prošlosti – tada je sam profitirao od blagosti vjerovnika.“ Jednim potezom olovke su tada njemački dugovi prepolovljeni, piše New York Times, a među velikodušnim kreditorima bila je i – Grčka.

Obamin interes

Predsjednik Barack Obama je nedavno telefonom razgovarao s kancelarkom Merkel o Grčkoj. U službenim priopćenjima se Obama ipak suzdržava od bilo kakvih kritika. Jasnije za javnost govori njegov ministar financija Jack Lew koji se založio za djelomični otpis grčkih dugova. Uostalom, Obaminoj administraciji je najvažnije da Grčka ostane dio eurozone i da time ne bude ugroženo njeno članstvo u EU-u i posebno u NATO-u. Jednim okom Bijela kuća prati zanimanje Rusije za suprotni scenarij.

Njemačka delegacija potpisuje 27.2.1953. oprost njemačkih dugova

Njemačka delegacija potpisuje 27.2.1953. oprost njemačkih dugova

Gospodarski stručnjak Kirkegaard prenosi da se u Washingtonu osjeća „određena iritacija“ činjenicom da Merkel i ostali Europljani godinama nisu uspjeli obuzdati grčku krizu. Dok Obama ipak načelno pozdravlja vodeću ulogu Njemačke, u Washingtonu postoji i druga frakcija, kaže Kirkegaard. „Neki u SAD-u su nezadovoljni dominantnom ulogom Nijemaca u Europi jer bi više voljeli da Europa bude slaba i razjedinjena.“ No Kirkegaard dodaje da se radi o marginalnom i zastarjelom stavu koji nema previše utjecaja na političku i gospodarsku elitu Amerike.

Gero Schließ