1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Alzheimerova bolest

Pogled postaje sve mutniji, kosa raste sve slabije, a vlastiti zubi ionako su vec odavno izvadjeni. Na srecu - za to postoje naocale, perike i zubala, uz koje je lakse podnositi tegobe starosti- kad nebi s godinama sve vise slabio i nas najvazniji organ- mozak.

default

Uz pomoc ortopedskih pomagala stariji ljudi su u stanju otici u kupovinu do samoposluge - ali problem predstavljaju cedulje s popisom namirnica. Sto smo stariji, to je veca vjerojatnost da cemo i sami poceti polaki patiti od takivih poremecaja pamcenja. U Njemackoj oko 900.000 ljudi pati od starackog slabljenja pamcenja, medju kojima je najjveci broj oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Pacijentica Augusta D. ima neobican poremecaj pamcenja - zaboravlja svoje ime jos dok se potpisuje. Takav slucaj njen lijecnik Alois Alzheimer jos nije imao u svojoj praksi. Danas je slucaj takvog gubljenje pamcenja poznat pod imenom Alzheimerova bolest. Neobicni poremecaji u pisanju jos su i danas bitan podatak za postavljanje dijagnoze. I Rüdiger Mielke sa Sveucilisne klinike u Kölnu imao je takve slucajeve kod svojih pacijenata oboljelih od Alzheimeorve bolesti. "Alois Alzheimer zacijelo je ispitivao pacijenticu koja je vec imala uznapredovalu fazu te bolesti. On je pri tome mogao ustanoviti fenomene koje i mi opazamo kod nasih pacijenata, kao sto su poremecaji pisanja i vida. U fazi koja prethodi oboljenju opaza se slabljenje sposobnosti pamcenja verbalnog materijala i za to postoje odogovarajuci testovi. Na primjer- pacijentu se procita popis rijeci i zatim se od njega trazi da to ponovi - i taj se postupak vise puta ponavlja," kaze Mielke.

Oboljeli od Alzheimerove bolesti vrlo se tesko prisjecaju rijeci s popisa. Njima je tesko usvajati nove rijeci. To se moze usporediti s magnetofonom cija glava za snimanje vise ne funkcionira. On ne moze vise nista novog snimati, ali moze reproducirati vec snimljene materijale. Takvi se pacijenti vrlo dobro sjecaju detalja iz svoje rane mladosti, ali u podne vise ne znaju sto su pojeli za dorucak. Uzroci takvih poremecaju mogu se jasno opazati u mozgu pacijenata.

"Aloiz Alzheimer je vec pocetkom stoljeca opisao tipicne promjene, koje se mogu ustanoviti nakon smrti pacijenta. Na primjer, talozenje naslaga bjelancevina koje se ne mogu topiti u vodi - amiloida, kao i naslaga neurofibrila.

Takodjer je poznato da na odredjenim mjestima gdje se stanice povezuju - takozvanim sinapsama- nastupaju degenerativne promjene. To znaci da stanice na tim mjestima vise nisu u stanju komunicirati i uslijed toga propada mreza na osnovu koje mozak funkcionira. Na taj nacin dolazi do simptoma na koje se pacijenti zale."

U mozgu pacijenata vise ne funkcionira metabolizam i tako dolazi do velikih naslaga amiloida. No brojni strucnjaci sumnjaju da je to pravi razlog poremecaja pamcenja. "Mora se jasno reci da nije potpuno pouzdano da do toga dolazi zbog amiloida. Ima jos primjera u kojima kod pacijenata cesto dolazi do naslaga amiloida - na primjer kod bolesti Morbus Down ili Trisomie 21, kod kojih se talozenje amilioda u mozgu prenosi genetski preko kromosoma 21 - dakle- koje je nasljedno. Uduvijek se polazilo od toga da ti pacijenti razvijaju tip demencije koji je blizak demenciji kod Alzheimerove bolesti - ali to se jos nije dokazalo."

Bez obzira na to, za istrazivanja naslaga amiloida ulazu se velika sredstva, no jos uvijek nema lijekova koji te simptome mogu lijeciti bez uzgrednih stetnih posljedica. Vecina poznatih lijekova protiv Alzheimerove bolesti djeluju na spojnice medju nervnim stanicama. Tamo medikamenti reguliraju kemijsku ravnotezu, jer kao sto su znanstvenici ustanovili, na dodirnim mjestima tih stanica dolazi do promjena koje bi mogle biti uzrokom poremecaja pamcenja. Jer - kada vise ne funkcionira kontakt medju nervnim stanicama, onda se vise ne moze pohranjivati nove sadrzaje. Zato se preporuca uzimanje odgovarajucih lijekova, kaze Rüdiger Mielke: "Lijekove se uzima kada je vec postavljena dijagnoza Alzheimerove bolesti. To znaci da vise ne mozete odlagati izbijanje te bolesti. Lijekovi imaju dvojako djelovanje: s jedne strane, oni poboljsavaju kognitivne poremecaje odnosno , poremecaje pamcenja. Na nasim neuro-psiholoskim testovima mozemo ustanoviti da doista dolazi do poboljsanja. S druge strane, ti lijekovi usporavaju napredovanje bolesti."

Iskustvo Rüdigera Mielka pokazuje da uzimanjem lijekova doista dolazi do poboljsanja i usporavanja tijeka bolesti, ali za sada nema lijeka koji tu bolest moze izlijeciti. No za sprijecevanje izbijanja te bolesti postoji jedno sredstvo , koje se moze dobiti u svakoj apoteci i to bez recepta- To je vitamin E, koji stiti nervne stanice u mozgu. Tu je preventivnu terapiju Rüdiger Mielke vec zapoceo.