1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Alge na fasadama kuća

Zelene su boje, sjaje se i žive u staklenoj fasadi jedne zgrade u Hamburgu. Od njih se radi ulje za kozmetičku industriju, dodaci hrani i još štošta drugo. Alge su novo čudo bio industrije.

Od ožujka o Hamburgu traje IBA, Međunarodna izložbe građevine na kojoj se mogu vidjeti najnoviji inovativni građevinski koncepti. Riječ je o zgradama, kućama koje ne samo da štede energiju već i proizvode. Jedna od najneobičnijih i najzanimljivijih je kuća algi. Na njezinoj fasadi rastu i razvijaju se ovi mikroorganizmi od kojih se proizvodi ulje za kozmetičku industriju, materijali za grijanje i još štošta drugo. Fasada ove zgrade sastoji se od 129 staklenih dijelova, jedne vrste akvarija. „Prvo uključimo vodu i ona se odmah oboji u zeleno. Tada se svaki „akvarij“ puni algama“, objašnjava Martin Kerner, voditelj poslova hamburške tvrtke SSC koja je projektirala ovu originalnu kuću.

Alge su mikroskopski malene, zbog čega ih stručnjaci nazivaju mikroalgama. Za svoj rast i razvoj nije im potrebna samo hrana, već i ugljični dioksid. On dolazi kroz cijevi plinskog grijanja, „energetske centrale“, smještene u prizemlju ove petokatnice.

Alge rastu iza stakla na fasadi zgrade

Alge rastu iza stakla na fasadi zgrade

Stalno kretanje i puno sunca

Osim toga, algama je potrebna energija sunca, odnosno puno svjetla. Njega, budući da se nalaze u fasadi, dobivaju napretek, možda čak i previše. „Alge u prirodi žive u dubini vode, znači zapravo u polusjeni. Zbog toga ne podnose direktno svjetlo. Stoga voda u kojoj žive mora stalno cirkulirati, kretati se u krugu budući da se samo tako može postići i kretanje samih algi. Na taj način je svaka od njih samo na trenutak izložena direktnom suncu i može preživjeti“, objašnjava Kerner. S druge strane, ovo kretanje vode i samih algi, promatračima fasade pruža jedinstvenu sliku: strujanje i virovi stvaraju zanimljive oblike čime se postiže efektan i živ dojam. Tu i tamo stvaraju se i vodeni i zračni baloni koji čak proizvode i zvukove.

IBA kuća algi

Na izložbi u Hamburgu ova kuća privlači mnoge posjetitelje

Stroj za filtriranje algi nalazi se u prizemlju, odnosno, u podrumu zgrade. „Ovaj stroj za „žetvu algi“ stalno je uključen i filtrira ove mikroorganizme. Zrele alge sadrže vrijednosti koje se mogu višestruko koristiti“, kaže Kerner. Ulje algi primjerice, koristi se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji koja za kilogram algi plaća i do 60 eura. Alge se također koriste i kao dodaci hrani; kako onoj za ljude tako i za životinje. A sve ono što ostane i što ostane u filteru, koristi se u proizvodnji bio-plina.

Fasade kao čuvari solarne energije

Osim toga, fasada zgrade ne služi samo kao vrsta reaktora za uzgoj algi već i za proizvodnju solarne energije. Sunce grije vodu, a energija koja ovim putem nastaje, koristi se za grijanje vode u zgradi. Slijedeći korak, koji Kerner i njegova tvrtka planiraju, trebala bi biti ugradnja tankih solarnih ćelija u staklenu fasadu. Tada ova zgrada ne bi samo proizvodila alge i toplinu, već istodobno i električnu energiju.

No, iako već sada funkcionira na optimalan način, kako kaže Kerner, ovaj koncept ipak još nije dostigao svoj vrhunac da bi ga se moglo ponuditi tržištu. „Radi se o samo jednom oglednom primjeru. U slijedećim godinama želimo istražiti, koliko točno topline naša kuća algi uopće može proizvesti i koliko se može iskoristiti“, kaže on.

Alge se već odavno proizvode industrijski

Alge se već odavno proizvode industrijski

Za sada je još otvoreno i pitanje, koliko algi godišnje može dobiti – je li doista riječ o 1,5 tona kako je planirano? Odgovor na ovo pitanje će stručnjaci dobiti tek nakon nekoliko godina. No, jedno je već sada sigurno. Za prosječnog potrošača se ovakva Kuća algi zapravo ne bi isplatila. Gradnja i funkcioniranje bili bi jednostavno preskupi budući da je riječ o velikim površinama. No, ukoliko se planovi ostvare, ovakve zelene fasade mogle bi se ubuduće naći na velikim zgradama u kojima su smješteni luksuzni hoteli ili uredi velikih tvrtki – onih kojima je stalo do besprijekornog eko-imidža.

Preporuka uredništva