Alžir se priprema za vrijeme nakon Bouteflike

76-godišnji predsjednik Alžira, Abdelaziz Bouteflika, se u travnju razbolio i nakon toga 80 dana proveo na liječenju u jednoj francuskoj bolnici. Za oporbu koja se sastoji od ljevičara i islamista, ovo je očiti znak njegove nemogućnosti ostanka na vlasti do 2014. godine kada bi se u Alžiru trebali održati novi predsjednički izbori.

Predsjednikovom bolešću zaoštrava se situacija u zemlji

Alžirski islamisti već sada počinju s mobilizacijom svojih pristaša. Na predstojećim izborima, oni računaju s dobrim šansama za pobjedu. Njih su imali i na parlamentarnim izborima 1991./1992. godine kada je njihova stranka Islamski front (FIS) stajala pred pobjedom. No, u posljednji trenutak se uplela vojska i predsjednika zemlje Chadlija Bendjedida prisilila da zaustavi daljnje izbore i podnese ostavku. Posljedica ovog čina bio je građanski rat u kojem život izgubilo više od 100.000 osoba.

Današnji predsjednik, Bouteflika, koji se na vlasti nalazi od travnja 1999. godine, dao je veliki doprinos po pitanju pomirenja i sigurnosti u zemlji. No u očima njegovih protivnika on ipak nije ništa drugo nego običan sluga vojske koja do danas kontrolira sve gospodarske izvore u Alžiru. „Osim toga, političko vodstvo već je godinama odvojeno od građana. Bolest predsjednika i njegovo odsustvo, ovu su situaciju samo još više zaoštrili. Sadašnja vlada više podsjeća ne neku prijelaznu vladu…“ kaže Fatih Er-Rabihi, predsjednik islamskog pokreta Nahda (" Ponovno rođenje").

Što se tiče vladajuće stranke, Nacionalnog oslobodilačkog fronta (FLN), ovdje se situacija do sada nije niti najmanje promijenila. Naprotiv, sve teče kao i dosad. „Čak kada predsjednik nije u zemlji, sve institucije rade jednako kao i uvijek; donose se zakoni i sve funkcionira kako treba“, kaže glasnogovornik ove stranke, Abderrahmane Belayat. Prema njegovom mišljenju, predsjednikova bolest nije nikakav razlog da bi se stoga već sada govorilo o nekom vremenu „nakon Bouteflike“. „Bouteflika se polako ali sigurno oporavlja i on sam će odlučiti hoće li se 2014. godine ponovno kandidirati ili ne. Mi smo opušteni i ne brinemo se za budućnost naše stranke. Na slijedećim izborima imamo najbolje šanse“, dodaje Belayat.

Manipulacija slijedećih izbora?

Ovakvu opuštenu atmosferu koja vlada u vladajućoj stranci, mnogi zastupnici oporbe vide kao očiti dokaz da stranka FLN ne namjerava provesti transparentne izbore. „Sumnjamo da će izbori proći bez manipulacija i krivotvorenja glasačkih listića“, kaže Fatih Er-Rabih iz Nahde.

S druge strane, treba svakako naglasiti kako bi izbori slijedeće godine mogli poslužiti kao „ventil sakupljenom nezadovoljstvu i razočaranju u narodu vladajućom klasom“, tvrdi Daniel Bogner sa Sveučilišta u Münsteru. Prema njegovom mišljenju, islamisti su do sada jedina socijalna snaga u zemlji koja doista s narodom stoji u kontaktu i vezi. No, s druge strane, naglašava on, islamisti nipošto nisu u stanju socijalne napetosti u Alžiru riješiti na jedan miran način. „Stoga oni nisu nikakva alternativa. Zemlji je potreban model koji bi potakao njezin razvoj, zaustavio korupciju, uspostavio socijalnu pravdu…“, kaže Bogner.

Naime, usprkos velikim prirodnim bogatstvima (nafta i rude), socijalne razlike u Alžiru su izuzetno velike. Socijalne napetosti se za sada samo osjećaju no, pitanje je trenutka kada će situacija eksplodirati, onako kao što je to bio slučaj prije dvije godine. Tada je u glavnom gradu ali i mnogim drugim došlo do prosvjeda. No arapsko proljeće se ovdje ipak nije dogodilo. Režim je naime uspio smiriti situaciju i to davanjem novca onima kojima je bio potreban.

Zajednički kandidat oporbe još nije na vidiku

Već sada islamističke stranke pokušavaju s drugim oporbenim kandidatima pronaći osobu koja bi ih zajednički zastupala na izborima slijedeće godine. „Ukoliko nam to ne uspije, tada ćemo surađivati s drugim, raznim islamistički orijentiranim strankama“, kaže Er-Rabihi. Glasnogovornik Radničke stranke, Jelloul Joudi, si za sada ne može zamisliti tko bi taj zajednički kandidat mogao biti, no, istodobno njegova stranka pokazuje spremnost na suradnju s islamistički strankama. Njima je važno, kaže on, da se slijedeći izbori odvijaju demokratski.

Novi Ustav već prije novih izbora?

Alžirske stranke diskutiraju i o predstojećoj ustavnoj reformi. Islamisti i ljevičari su mišljenja kako bi bilo bolje prvo izglasati novi Ustav a tek onda organizirati nove predsjedničke izbore. Radnička stranka pak predlaže da svaki kandidat za predsjednika prvo izloži svoj koncept ustavnih promjena.

Posebno su po ovom pitanju sporne promjene vezane ograničenja mandata predsjednika. Mnogi Alžirci priželjkuju parlamentarnu demokraciju koja bi smanjila moć i ovlasti predsjednika i koja bi ga u određenim slučajevima mogla i skinuti s vlasti. Isto tako, mnogi žele i ograničenje kandidature predsjednika na dva mandata. Bouteflika je naime unio zakonske promjene koje predsjedniku, u ovom slučaju njemu samom, omogućuje kandidaturu po treći puta. Hoće li se on 2014. godine kandidirati čak i po četvrti puta – to ovisi ne samo o njegovoj želji, već prije svega o njegovom zdravlju.