1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Aktivisti kritični prema državnoj zaštiti prirode

Ministar zaštite okoliša Zmajlović hvali rezultate ostvarene u njegovom mandatu, no ekološki aktivisti upozoravaju na neriješene probleme kao što su Plomin C, eksploatacija nafte na Jadranu i zbrinjavanje otpada.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH potvrdilo je početkom ovog tjedna vijest da se obustavlja priprema gradnje hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika, a zbog ekološkog rizika i neisplativosti projekta. Informacija je snažno odjeknula u javnosti, naročito u njezinu dijelu koji se žestoko protivio tom planu Hrvatske elektroprivrede. No zatim se na temu Omble i druga osjetljiva pitanja iz istog područja nadovezalo više kritičkih osvrta prema politici aktualne vlade i nadležnog ministra Mihaela Zmajlovića. Pritom je vrlo primjetan bio istup opozicijske stranke OraH, na čelu s prethodnom ministricom zaštite okoliša i prirode Mirelom Holy, u ono doba članicom SDP-a.

Bernard Ivčić

Bernard Ivčić

Ne želeći otvarati dodatni prostor za međustranačke rasprave, za mišljenje smo se obratili predsjedniku Zelene akcije Bernardu Ivčiću. Ta organizacija inače zacijelo najintenzivnije prati prilike u području zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj, kao i rad samog nadležnog ministarstva. Ivčić se stoga osvrnuo na konkretne momente iz pripadajuće problematike, a ponajprije na otkazivanje projekta HE Ombla. On međutim smatra da Zmajlović nije niti imao drugog izbora doli konačne zabrane gradnje, no da bi ju svejedno dopustio u slučaju da je imao i najmanju mogućnost za takvu odluku: „Sve činjenice na osnovu kojih je sad zabranio projekt bile su poznate godinama ranije, a ministar je svejedno čekao.“

Ministrovo DA ugrožavanju Jadrana

Kao i s mnogim drugim vladinim potezima posljednjih mjeseci, i ovaj se u dijelu javnosti tumači kao dio marketinške popustljivosti vlasti prema javnom interesu – dakako u svrhu kampanje za predstojeće parlamentarne izbore. „Ministar danas pritom uopće ne spominje“, nastavlja Ivčić, „da se za Omblu više ionako nije moglo naći novca, jer je Europska banka za obnovu i razvoj odustala od kreditiranja upravo zbog ekoloških dubioza projekta“. Predsjednik Zelene akcije drži povrh svega da bi Zmajlović trebao dosljednost u istoj problematici dokazati drukčijim odnosom prema projektu termoelektrane Plomin C za koju je izdao veoma diskutabilne okolišne dozvole nedugo po stupanju na ovu funkciju.

Prosvjedi ekoloških aktivista za spas Jadrana

Prosvjedi ekoloških aktivista za spas Jadrana

Sljedeća velika zamjerka okolišnih civilnih aktivista na račun ministra i općenito vladine politike s efektom na ovaj sektor, tiče se pitanja istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu. Riječ je o vladinom planu mogućeg širenja eksploatacije na ranije tim nezahvaćene dijelove jadranskog podmorja, budući da su postojeće bušotine koncentrirane na sjevernom dijelu hrvatskog akvatorija. „Čak i Svjetska banka prihvaća zaključak da bi 80 posto poznatih zaliha nafte moralo ostati pod zemljom ukoliko ne želimo globalni porast temperature za katastrofalnih dva stupnja celzijeva, a Svjetsku banku baš i ne možemo nazvati organizacijom za zaštitu okoliša, naprotiv. A ministar Mihael Zmajlović iz Hrvatske, članice EU-a, otvoreno zagovara istraživanje i crpljenje novih nalazišta“, riječi su Bernarda Ivčića. Zanimljivo je pritom da je upravo objavljena vijest o povlačenju dviju stranih kompanija iz tog posla u Hrvatskoj, što se pripisuje uspješnom pritisku nevladinih organizacija.

Upitno gospodarenje otpadom

Naposljetku, velikim otvorenim pitanjem ostaje politika gospodarenja otpadom, na što se ponajprije odnosio i rečeni prigovor ORaH-a. S te i drugih strana, ukratko, ministarstvu se zamjera nerazvijanje i nestimuliranje građanskog razvrstavanja i organiziranog prikupljanja te recikliranja otpada, dok se forsiraju spalionice i centri za gospodarenje otpadom. Takvi objekti navodno zatvaraju perspektivu odvajanja raznih vrsta komunalnog otpada, a spominje se i sumnja u pogodovanje ministra Zmajlovića određenim interesnim krugovima u unosnom biznisu prikupljanja otpada. S tim se u vezu dovode i problemi oko ilegalnih deponija na kojima završava veliki dio raznih štetnih materija.

Ilegalno odlagalište otpada Ježdovec kod Zagreba

Ilegalno odlagalište otpada Ježdovec kod Zagreba

Ministru smo također uputili nekoliko pitanja o spomenutim temama ali nismo dobili odgovore do zaključenja ovog članka. Prenijet ćemo stoga neke naglaske iz njegova intervjua za Jutarnji.hr, objavljen 26. srpnja. „Stav je ove vlade da zaštita okoliša i gospodarski razvoj mogu ići zajedno, i to smo u ove tri godine dokazali. Kad to nije moguće, ako neki zahvat nije moguć bez trajnog oštećenja za okoliš, onda se ne smije realizirati“, rekao je Zmajlović o projektu HE Ombla, a slično je dodao i za istraživanje Jadrana. Što se pak tiče otpada, izjavio je među ostalim: „Gospodarenje otadom zatekli smo u apsolutnom neredu i kaosu“, e da bi zatim iznio podatke o značajnim uspjesima u njegovu mandatu. Ministrov osvrt na zatečeno stanje se inače, prema svemu rečenom, odnosi na prethodnu, HDZ-ovu vladu, kao i na Zmajlovićevu prethodnicu, naprasno smijenjenu Mirelu Holy.

Preporuka uredništva