1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ako se po jutru dan poznaje...

U Bruxellesu 2008. nije dobro počela. U cijeloj Belgiji na snazi su bile najviše mjere sigurnosti. Otkazan je čak i novogodišnji vatromet, zatvoreni željeznički kolodvori... U zemlji vlada strah od terorističkih napada.

Vatromet

Ove je godine u Bruxellesu vatromet bio zabranjen

Godina 2008. bit će ključna ne samo za Belgiju, jer ova zemlja i dalje ima samo provizornu vladu. Sve je otvoreno, budućnost neizvjesna, nema jamstva za jedinstvo zemlje. Moguće je da se Belgija raspadne čak na tri dijela: na Flandriju, Valoniju i regiju Bruxelles. Postoji opasnost čak da Belgija izgubi nekoliko četvornih kilometara teritorija u korist Njemačke koji je nakon Ugovora iz Versaillesa 1919. pripao Belgiji, jer je tim dijelom prometovala Venska željeznica čija je dionica 2001. godine ukinuta, a pruga je već gotovo u potpunosti uklonjena.

Ključna godina za budućnost EU-a

Godina 2008. je ključna i za budućnost Europske unije. Do kraja ove godine svih 27 zemalja članica mora prihvatiti Reformski sporazum. U tome će glavni asistenti biti Slovenija i Francuska, zemlje koje ove godine predsjedavaju Europskim vijećem.

Budućnost EU-a ovisi o prihvaćanju Reformskog sporazuma

Budućnost EU-a ovisi o prihvaćanju Reformskog sporazuma

Tijekom ove godine saznat ćemo tko će preuzeti najvažnije funkcije u europskim institucijama, tko će biti prvi predsjednik Europske unije na dvije i pol godine, tko će biti prvi europski ministar vanjskih poslova, tko će biti idući predsjednik Europske komisije... Već sada započela je utrka oko kandidata i ovlasti. Mnogo toga ovisi o odlukama samih kandidata.

Juncker favorit za predsjednika EU-a

Tko će biti na najvažnijim funkcijama ovisi i o tome tko će biti predsjednik Europskog parlamenta, a tko predsjednik Europske komisije. Glavno načelo ove godine u odlučivanju tko će doći na koji položaj je ravnoteža između političkih stranaka te između starih i novih članica. Naravno da se spominju imena. Prije svega za šefa Europske unije tu je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Jean-Claude Juncker i Tony Blair

Favorit za predsjednika EU-a je Jean-Claude Juncker, ali i Tony Blair

On je konzervativni političar s najduljim stažem premijera u Europskoj uniji i dugogodišnjim iskustvom. On uživa i podršku važnih socijalista poput šefa europskih socijaldemokrata Martina Schulza koji smatra da će se Juncker tek u drugoj polovini 2008. odlučiti o tome hoće li biti kandidat i tek nakon što vidi kako se odvija proces ratifikacije Reformskog sporazuma u zemljama članicama.

Barroso ne odustaje od kandidature

No, tu je još jedan mali problem. Juncker se suzdržava zbog toga što bi on kao predsjednik Europske unije mogao ispaštati između predsjednika Komisije i ministra vanjskih poslova Unije. Zbog toga Juncker traži da se jasno i što prije odrede ovlasti predsjednika EU-a. Osim toga, dobro je poznato da kemija između Junckera i Barrosa nije najbolja, a Barroso se namjerava kandidirati i za drugi mandat šefa Komisije.

Javier Solana

Javier Solana će sigurno postati ministra vanjskih poslova EU-a

Dok će mjesto ministra vanjskih poslova Europske unije s velikom sigurnošću preuzeti Javier Solana, osim Junckera u igri za predsjednika Europske unije je bivši danski premijer, socijalist Poul Nyrup Rassmusen, a tu je još i bivši slovački premijer, demokršćanin Mikulas Dzurinda. U diplomatskim krugovima ova dvojica političara potencijalni su kandidati i za ministra vanjskih poslova EU-a.

Sarkozy »navija« za Blaira

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy favorizira na mjestu predsjednika Europske unije Tonyja Blaira, bivšeg bitanskog premijera koji se nije u potpunosti povukao iz politike. On je imenovan za povjerenika u kvartetu za Bliski istok gdje sudjeluje u mirovnom procesu između Izraelaca i Palestinaca. Blair je upravo preuzeo funkciju strateškog savjetnika za američku investicijsku banku JPMorgan.

Dubrovnik

Koliko će Hrvatska napredovati u 2008. godini?

Hrvatsku u Bruxellesu ove godine očekuje veliki posao. Na putu otvaranja po mogućnosti svih poglavlja te zatvaranja što je više moguće pregovaračkih poglavlja najtvrđi orah bit će poglavlja pravosuđa, ali i zaštita okoliša, te poljoprivreda i ribarstvo. No, već na samom početku ne stižu pozitivni signali za Hrvatsku. Tako austrijski socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda smatra da zacrtani datumi – 2009. godina za završetak svih pregovora i 2011. za ulazak Hrvatske u EU – su sve manje realne.

Swoboda za Hrvatsku vidi slabe izglede

Swoboda tim datumima daje svega 25 do 30 posto izgleda za ostvarenje, a razlog je što hrvatska vlada ne provodi dovoljno reforme na području pravosuđa, industrije i ribarstva. Swoboda konkretno kritizira prebliski odnos između sudaca i onih koji podnose tužbe ili optuženih. Swoboda traži brže obrazovanje sudaca i njihovo imenovanje kao i primjenu europskih standarda. On zahtijeva da se brodogradnja u Hrvatskoj konačno prepusti tržištu i da država prestane subvencionirati brodogradilišta. Treća točka je ribarstvo odnosno ZERP. Tu Swoboda kritizira »tvrdoglavost« Hrvatske i traži da se dogovori sa svojim susjedima.

Ivo Sanader

Ivo Sanader će ovih dana posjetiti glavno sjedište NATO-a

Pozitivnije vijesti mogu se očekivati na putu prema članstvu Hrvatske u NATO savezu. Na sastanku na vrhu početkom travnja realno je očekivati da će Hrvatska dobiti pozivnicu za učlanjenje u Sjevernoatlantski savez koje u pravilu slijedi godinu dana kasnije.