1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Akcija mirovinskih fondova nije nikakva zavjera

Kada je riječ o kupnji dionica Ine od strane mirovinskih fondova, puno se govori o "zaštiti nacionalnih interesa" i polazi od toga da iza svega stoji hrvatska Vlada. No, dobro upućeni tvrde: istina je puno jednostavnija.

Logo Ine

Dionice Ine su dobra investicija

MOL trenutno ima 47,155 posto dionica, a hrvatska Vlada 44,836 posto. 8,009 posto dionica je u vlasništvu institucionalnih i privatnih investitora - od toga je u nedjelju (19.12.) 2,8 posto pripadalo hrvatskim mirovinskim fondovima.

Zgrada Ine

Nisu utemeljene tvrdnje da se radi o nekom "spašavanju Ine"

Što se tiče mirovinskih fondova i njihovog naglog interesa za dionice Ine, mnogi vjeruju da se tu radi o nekoj "odozgo" naručenoj "zaštiti nacionalnih interesa" te se govori o nekom "spašavanju Ine" i to po nalogu hrvatske Vlade. No, naši izvori to izričito opovrgavaju i kažu da su mirovinski fondovi, istina, o svojoj namjeri informirali hrvatsku Vladu, ali ne s ciljem da zajedno koordiniraju akciju. Dapače, iz Vlade najprije danima nije bilo nikakve reakcije. S druge strane, i MOL Grupa je o svojim planovima informirala mađarsku Vladu, pa svejedno nikome ne pada na pamet optužiti ga da je u kupnju dionica Ine krenuo po nalogu Budimpešte kako bi ostvario neke mađarske nacionalne interese.

Promišljeni poslovni potez

Istina je u stvari, kao i obično, vrlo jednostavna. Naši izvori tvrde da ponuda mirovinskih fondova za kupnju Ininih dionica, koliko god to dobro zvučalo, nije nikakva zavjera u cilju zaštite nacionalnih interesa, nego jednostavno promišljeni poslovni potez. Odluci su prethodile temeljite procjene nakon kojih je zaključeno da je riječ o odličnoj investicijskoj prilici u interesu članova mirovinskih fondova. I stvarno, realno gledano rizik je minimalan, bez obzira na sve nepredvidivosti koje mogu popratiti trgovanje na burzi. Kako objašnjavaju upućeni, najgore što bi se mirovinskim fondovima moglo dogoditi jest da dionice na kraju stvarno prodaju MOL-u za 2.800 kuna, dakle za 30 kuna manje nego što su ih platili. Naravno, to nije cilj mirovinskih fondova. Oni očekuju milijunske zarade jer je za pretpostaviti da će vrijednost Ininih dionica rasti. Za koliko i u kojem roku - to je za sada nemoguće točno reći. No, mirovinski fondovi nisu špekulanti kojima je u interesu brz obrtaj kapitala, nego svoje investicije planiraju dugoročno, dakle i s prodajom Ininih dionica mogu strpljivo pričekati najpogodniji trenutak.

Laptop i simbol Zagrebačke burze

Na Zagrebačkoj burzi ovih je dana vrlo živo

Hanfa nema ništa protiv

Nadalje, neki mediji tvrde da je akcija mirovinskih fondova protuzakonita. No, istovremeno ne navode koji se to točno zakoni krše. Drugi pak kažu da se MOL nije ponio partnerski. Da je riječ o neutemeljenim tvrdnjama dokazuje i činjenica da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) do sada nije imala ništa protiv ovakvog trgovanja Ininim dionicama. Ona je prošli tjedan jedino opomenula MOL da prestane karakterizirati poslovanje mirovinskih fondova kao netransparentno i nepošteno. Jer, isto tako kao što je legitimna želja MOL-a da stekne više od 50 posto dionica Ine, toliko je opravdana i namjera mirovinskih fondova da ulažu novac. A sve se to odvija, kako je ocijenila Hanfa, u skladu sa zakonskim zahtijevima trgovinske transparentnosti koja osiguravaju jednakost na tržištu.

Uzlazna krivulja na burzi

Fondovi očekuju odličnu zaradu

Dakle, u ovom se slučaju događaju stvari uobičajene u burzovnom poslovanju: netko je namirisao dobru zaradu koju u svom vlastitom interesu pokušava i ostvariti. Na kraju krajeva, mirovinski fondovi očito rade samo svoj posao, odnosno oplođuju kapital svojih članova. I to, moglo bi se reći, vrlo dobro. U prilog tome govori i jučerašnji izvještaj Hanfe prema kojem su fondovi u studenome povećali svoju vrijednost za 1,43 posto u odnosu na mjesec dana ranije.

Redakcijsko izvješće

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva