1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Airbus i Boeing u klinču - dvije tužbe pred WTO-om

U tijeku je ponovno svađa, velika svađa između Europske Unije i SAD-a. Spor je gospodarske prirode, težak je nekoliko milijardi dolara i tiče se subvencija za avio-proizvođače Boeing i Airbus. Novi trgovački konflikt dva ekonomska giganta toliko je ozbiljan da su obje jedna protiv druge podigle tužbe pred Svjetskom trgovačkom organizacijom.

A380 - nova europska uzdanica

A380 - nova europska uzdanica

I s ove i s one strane Atlantika vlada mišljenje da suprotna strana prima nedozvoljenu pomoć koju su odobrile političke vlasti. Razmjere sukoba je jučer u Washingtonu obznanio povjerenik američke vlade za trgovinu, Robert Zoellick. Nesuglasice i neprijateljski tonovi u tržišnoj utakmici nisu ništa novo, njihov spor je spor između ravnopravnih partnera. No, Washington ovaj put namjerava otići korak dalje nego obično. No, kad se radi o subvencioniranju avio-industrije, a ona je kod obje strane mjerilo općeg napretka i stupnja razvoja, radi se prvenstveno o prestižu. I tu se doista ni jedni ni drugi ne mogu pohvaliti da ne primaju proračunsku pomoć. Manageri Airbusa se tako na Starom kontinentu mogu pouzdati da će porezni obveznici unaprijed pokriti razvojne troškove novih modela. Svote nisu zanemarljive, radi se o 6,5 milijardi dolara u zadnjih 12 godina, tvrdi američki stručnjak Zoellick.

Europska Unija je pak izračunala da je u istom periodu američka industrija primila 23 milijarde dolara pomoći iz državnog proračuna SAD-a. Valja napomenuti da u Americi vladaju i drugačija pravila. Firme koje grade velike putničke zrakoplove u pravilu spadaju u red najvažnijih isporučitelja tamošnjeg ministarstva obrane, Pentagona. Zato one imaju povlašteni status koji se očituje kroz velikodušne narudžbe iz područja naoružanja. Europljanima je tu teže. Airbus zato dobija u biti samo kredite po sjajnim uvjetima, ali kredite koje u principu mora otplatiti.

Budući da su obje strane svjesne grijeha kojeg čine, a time i opasnosti od moguće nekontrolirane utrke u subvencioniranju, oni su 1992. godine sklopili sporazum. Po njemu države Europske Unije smiju potpomagati razvoj novih modela putem državnih kredita s maksmalno 13 posto ukupnih troškova. Indirektne subvencije za američku avio-industriju ne smiju premašiti 3 posto ukupnog prometa. Sve dok se te granice ne premaše ni jedna ni druga stranka nema pravo tužbe pred WTO-om.

Govoreći iskreno, i bez obzira na bilateralni sporazum, subvencije Airbusu i Boeingu protive se pravilima svjetske trgovine. A baš ta pravila američka vlada, kako sama tvrdi, želi ojačati i na globalnom tržištu putničkih zrakopova.

Washington je shvatio da se sporazumom iz 1992. godine i dozvolom direktnih odnosno indirektnih subvencija ponajprije ojačalo konkuretni Airbus. Brojke to potvrđuju: prije 12 godina Airbus je imao tržišni udio od 30%, a kako tvrdi Zoellick trenutno i Airbus i Boeing imaju otprilike podjednake udjele tržišnog kolača. Amerikanci indirektno predbacuju Europskoj Uniji povrede sporazuma iz 1992. Airbus navodno ne samo da prima povoljne kredite već i firme koje čine taj koncern zarađuju dodatno na narudžbama članica EU kad se radi o kupnji naoružanja.

Američka vlada je nedavno od Bruxellesa zatražila pregovore oko novog sporazuma. Europsko povjerenstvo tu ponudu još nije odbilo, ali ono ne žuri s odgovorom. Tužba koju je Washington podigao pred WTO-om i koja se može povući u svakom trenutku trebala bi pojačati pritisak na Uniju. Iz sjedišta EU stižu u međuvremenu izjave kako i Unija može u svakom trenutku povući svoju tužbu, ali pod uvjetom da se nakon američkih predsjedničkih izbora početkom studenog ponovno počne međusobno razgovarati.(Srećko Matić)