1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

AI: Moguća poboljšanja u suđenjima za ratne zločine

Gordana Simonović, Zagreb10. travnja 2008

Reforma hrvatskog pravosuđa i suđenja za ratne zločine bili su teme jučerašnjeg susreta hrvatske ministrice pravosuđa Ane Lovrin i glavne tajnice Amnesty Internationala Irene Khan.

https://p.dw.com/p/DfKE
Irene Khan, glavna tajnica odsjeka za ljudska prava u organizaciji Amnesty International
Irene Khan: nejednak pristup u svim dijelovima HrvatskeFoto: AP

Stajalište je hrvatske Vlade da treba kazniti svaki zločin, neovisno o nacionalnosti počinitelja i žrtve, a počinitelje privesti pravdi. No, lakše je to reći nego provesti, pa je i glavna tajnica Amnesty Internationala Irene Khan, nakon razgovora s ministricom pravosuđa Anom Lovrin izjavila kako je u Hrvatskoj primijećen znatni napredak u jačanju kapaciteta za profesionalno i nepristrano suđenje, ali i različito postupanje u različitim dijelovima Hrvatske. U Sisku je, na primjer, održano tek jedno suđenje za ratne zločine, iako ih je počinjeno više od sto.

Radi se na zaštiti svjedoka i žrtava

Ministrica Lovrin ponovila je kako hrvatsko pravosuđe nije pristrano u procesuiranju ratnih zločina, a i u okviru reforme pravosuđa dodatno se radi na jačanju kapaciteta sudova za nepristrano suđenje te za podršku i zaštitu svjedocima i žrtvama kaznenih djela.

Khan se u Hrvatskoj nalazi do 11. travnja nakon čega će se u Bruxellesu sastati s dužnosnicima Europske unije, koje će, kako je najavio Amnesty International, pozvati da iskoriste svoj utjecaj u kontekstu pristupanja Hrvatske Uniji kako bi osigurali da hrvatske vlasti naprave i provedu strategiju za rješavanje nekažnjenih ratnih zločina.

Zlouporaba straha

Direktorica Amnesty Internationala za Hrvatsku Milena Beader iznova je upozorila na zlouporabu straha: "Strah od izbjeglica, strah od drugih i drugačijih, strah od terorizma koristi se isključivo zato da bi Vlade izbjegle svoju odgovornost za kršenje ljudskih prava širom svijeta.“

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora najviše primjedbi građana odnosi se na strah, odnosno nesigurnost zbog kršenja radnih prava.