1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Agrokor izazvao krizu vlade u Hrvatskoj

Posrnuli koncern Agrokor mogao bi Hrvatsku strovaliti u gospodarsku krizu, piše njemački Tageszeitung. I napominje da je već izazvao krizu vlade.

Ante Ramljak (DW/D.Dobric)

Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak

"Bljeskajuće sunce i proslava 1. svibnja prekrili su, istina, donekle potišteno raspoloženje, ali najnovija kriza vlade zabrinjava ljude. Ona bi se mogla razviti u gospodarsku katastrofu." (...) "Pozadinu krize čini  prijepor oko posrnulog prehrambenog koncerna Agrokora, koji zapošljava 60.000 ljudi i kojem pripadaju 72 tvrtke. Taj koncern predstavlja 15 posto hrvatskog BDP-a. Dugovi koncerna sad iznose više od šest milijarda eura, što odgovara gotovo jednogodišnjem prometu te tvrtke. Kad bi došlo do sloma Agrokora kolabirao bi cijeli gospodarski sustav. A time i osnova moći dosad vladajuće stranke HDZ-a", konstatira Die Tageszeitung (taz) iz Berlina.

Ove novine podsjećaju dalje na zahtjev oporbe za smjenom ministra financija Zdravka Marića, koji su podržali i Mostovi ministri u vladi, zbog čega su smijenjeni te da je premijer Plenković zahtijevao i ostavku predsjednika Sabora Petrova. "Taj zahtjev za izglasavanje nepovjerenja je propao zbog otpora socijaldemokratske oporbe", tvrdi Autor članka Erich Rathfelder.

U nastavku autor podsjeća da je glavni kreditor Agrokora ruska Sber banka, kojoj Agrokor duguje 1,3 milijarde eura. "Agrokor je po mišljenju oporbe sad ovisan o dobroj volji ruske Sber banke, a Hrvatska time o predsjedniku Vladimir Putinu", piše lijevo-liberalni Tageszeitung iz Berlina.

Sarajevo Kriegsbeginn (picture-alliance/dpa)

Samo u Sarajevu je za vrijeme opsade poginulo oko 11.000 ljudi.

Austrijski Der Standard piše o početku opsade Sarajeva 1992. godine. "Prije četvrt stoljeća vojska bosanskih Srba blokirala je bosanski glavni grad. Počelo je granatiranje koje je trajalo godinama. Granatiranje je počelo u četiri sata i 30 minuta ujutro. Kad su granate pale po prvi put u centar grada u noći na 2. svibnja 1992. i srpske postrojbe s transporterima, tenkovima i teškim oružjem ušle u grad, obrana se tek počela formirati", podsjeća Der Standard i navodi riječi Jovana Divjaka, koji se pridružio obrani Sarajeva: "2. svibnja 1992. je bio najteži dan u obrani Sarajeva."

Napominje da su sve prilazne ceste gradu blokirane, prekinuta opskrba vodom i električnom strujom. "Na brdima oko grada su postrojbe Jugoslavenske Narodne Armije zauzele položaje već tjednima ranije." (...) "Bojišnica je bila duga 64 kilometra, djelomice je prolazila direktno kroz grad. Snajperisti su iz nebodera terorizirali civilno stanovništvo. Oni su ubili stotine civila i desetke djece."

Ove austrijske novine napominju također da su "oružje, streljivo i novac" za postrojbe koje su opsjedale Sarajevo "velikim dijelom dolazili iz Beograda", a da zbog embarga Ujedinjenih naroda branitelji nisu mogli legalno nabavljati oružje. Podsjeća i da je u ratu u Bosni i Hercegovini "100.000 ljudi ubijeno, stotine tisuća su protjerane, 40.000 žena silovano".

Preporuka uredništva