1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Agenda 2010: sporna reforma socijalne politike

Smanjenje pomoći za dugotrajno nezaposlene, kraćenja u zdravstvu, kasniji odlazak u mirovinu. "Agenda 2010" bila je najveća socijalna reforma u poslijeratnoj Njemačkoj. Stručnjaci različito ocjenjuju njezine učinke.

Ruka nosi kocku s natpisom job

"Pozitivan razvoj na tržištu rada"

Hans-Peter Klös je čvrsto uvjeren: to što je nezaposlenost u Njemačkoj danas znatno niža nego prije 10 godina zasluga je tzv. "Agende 2010". On je voditelj znanstvenog odjela za obrazovnu politiku i politiku tržišta rada u Institutu za njemačko gospodarstvo u Kölnu. Uvjeren je da je taj opsežni paket reformi bio odlučujući za pozitivni razvoj na njemačkom tržištu rada. "U međunarodnoj usporedbi više nismo na kraju ljestvice, nego u gornjoj trećini. To znači da se iz Europe gleda na Njemačku i pita: kako je do toga došlo", kaže Hans-Peter Klös.

Reforma socijalnih sustava

Ovaj gospodarski stručnjak nije jedini koji povlači pozitivnu bilancu, dapače mnogi poznati političari ovih dana hvale "Agendu 2010", koja će sredinom ožujka proslaviti 10. godišnjicu stupanja na snagu. Iza tog imena skriva se koncept reforme socijalnih sustava i tržišta rada u Njemačkoj. Tadašnji savezni kancelar Gerhard Schröder (naslovna fotografija) u svom govoru u njemačkom parlamentu 14. ožujka 2003. je objavio: "Mi ćemo smanjiti državna davanja, poticati vlastitu odgovornost i morati zahtijevati veći angažman svakog pojedinca."

Prosvjedi

Proteklih 10 godina održane su brojne demonstracije protiv Hartz IV

To je, među ostalim, konkretno značilo pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i spajanje socijalne pomoći i pomoći za nezaposlene, koje je postalo poznato pod imenom "Hartz IV". Pogotovo je to spajanje pomoći izazvalo burne rasprave čak i u redovima tadašnje vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke. Jer za mnoge nezaposlene "Hartz IV" je značio manje novca od države: ta pomoć danas iznosi 382 eura mjesečno plus naknadu troškova za stanarinu i grijanje. Onaj tko dobiva tu vrstu pomoći mora se redovito javljati u Ured za nezaposlene i prihvatiti i one poslove koji su ispod njegove kvalifikacije.

Ogromni sektor s niskim plaćama

Ulrich Schneider, direktor krovnog saveza humanitarnih organizacija "Der Paritätische Wohlfahrtsverband" iz Berlina, oštro kritizira "Agendu 2010", i to prvenstveno "Hartz IV": "Hartz IV je doveo do toga da smo u Njemačkoj dobili jedan ogromni sektor s niskim plaćama. Danas skoro četvrtina zaposlenih ima satnicu manju od 9,15 eura, u prosjeku čak 6,60 eura po satu. To su posljedice "Agende 2010"."

Ulrich Schneider

Schneider: "Četvrtina zaposlenih radi za male plaće"

To priznaje i šef socijaldemokratskog kluba zastupnika u njemačkom parlamentu Frank-Walter Steinmeier, koji je bio ministar u vladi koja je usvojila Agendu. Pa ipak je još uvijek uvjeren da je taj paket reformi spasio Njemačku od gospodarske krize. "Da je Schröder tada upravljao vladom ovako kukavički kao Angela Merkel danas, sada bi zajedno s Italijom, Francuskom i Španjolskom imali znatno veće probleme usred krize eura", smatra Steinmeier.

No, i dalje je sporno jesu li te reforme bile odlučujuće za smanjenje nezaposlenosti. Činjenica je da je broj nezaposlenih u Njemačkoj u zadnjih sedam godina znatno smanjen. 2005. posao je tražilo pet milijuna građana, godine 2012. još samo tri milijuna. U svakom slučaju, stručnjaci su jedinstveni u mišljenju da su poboljšanja i te kako nužna u sektoru niskih plaća.

Preporuka uredništva