1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Agencije dizajnere pretvaraju u zombije!"

U Zagrebu je gostovao jedan od najvažnijih grafičkih dizajnera mlađe generacije, Britanac Jonathan Barnbrook. Predstavio se izbložbom "Kolateralna šteta", a to je bio povod i za tematiziranje aktualnih problema branše.

Fotografija Tomoka Yomede

Fotografija Tomoka Yomede

Sveprisutnost grafičkog dizajna u medijima, a pogotovo u javnom prostoru već je odavno tu granu kreativnog stvaralaštva iz pukog prenošenja poruke prometnula u prvorazredni alat za promicanje društvene odgovornosti i aktivističkih inicijativa. Suvremeni dizajner, želi li stvarati etično te zadržati vjerodostojnost i integritet, danas mora donositi sve teže odluke – od samog načina prenošenja i oblikovanja poruka, preko izbora klijenata i agencija s kojima će surađivati, pa sve do načina na koji svakodnevno, privatno živi. Upravo se o tim temama puno govorilo tijekom zagrebačkoga gostovanja jednoga od najvažnijih grafičkih dizajnera mlađe generacije, Britanca Jonathana Barnbrooka, koji se predstavio izložbom „Kolateralna šteta“ što je proizašla iz njegove retrospektive priređene u londonskom Muzeju dizajna 2007. godine.

Izložba Collateral Damage

Izložba "Collateral Damage"

Suradnja s Bowiejem i Hirstom

Mnogobrojne društveno angažirane kampanje, poput poziva na bojkot korporacija, ilustracije Georga Busha s barkodom poput Hitlerovih brčića, ali i suradnja s velikim umjetnicima Davidom Bowiejem, za kojega je oblikovao omote albuma, te Damienom Hirstom s kojim je radio na njegovim knjigama, Jonathanu Barnbrooku daju kredibilitet da kompetentno govori o stanju na svjetskoj dizajnerskoj sceni, te odgovornosti koju danas ima njegova struka:

„Dizajn je samo jedan od mnogih ljudskih glasova. No veliki je problem u tome što mnogi dizajneri smatraju da njihov zadatak nije mijenjanje svijeta, nego isključivo prenošenje poruka,“ napominje Barnbrook, koji svoj pristup angažiranom dizajnu ne smatra radikalnim jer za njega je to samo govorenje istine.

Oprez s naručiteljima

I kada radi komercijalne projekte, pomno istražuje naručitelje, jer se nipošto ne želi naći u situaciji da potpiše grafičko rješenje koje će se povezati s kakvom beskrupuloznom korporacijom, proizvođačima oružja i cigareta ili sličnim industrijama.

Takav put nije i najlakši, no dosljednost, predani rad i puno hrabrosti osigurali su Barnbrooku profesionalni uspjeh i miran san.

Na hrvatskoj dizajnerskoj sceni zamijetio je velike potencijale među kreativcima mlađe generacije, no napominje da veliku opasnost predstavljaju oglašivačke agencije koje uvijek žele zaraditi puno novca, a ne poticati slobodu dizajnerske kreativnosti: „ Žele li stvarati kvalitetno, dizajneri moraju zanemariti veliku zaradu koju nude agencije, jer one ih pretvaraju u zombije koji ne misle svojom glavom i gube vlastiti integritet.“

Dijalog s tradicijom

Rad Jonathana Barnbrooka izložen u Zagrebu

Rad Jonathana Barnbrooka izložen u Zagrebu

Taj ugledni kreativac dobar je poznavatelj hrvatske scene, jer je u više navrata surađivao s mladim dizajnerima iz Hrvatske, a i ranije je boravio u Zagreb. Jedno od njegovih tipografskih rješenja ček se temelji na logotipu nekadašnje Standard konfekcije. Povijest ove regije Barnbrook smatra nevjerojatnom, misleći pri tom na komunizam i nedavni rat: „Mnogima je i danas mučno od svega što podsjeća na komunistička vremena, no mlada generacija razvija vlastiti pogled na prošlost, i na dizajnersku baštine iz tog razdoblja koja ima veliku vizualnu vrijednost i potencijal. Najbolja dizajnerska rješenja nastaju kroz svjesno promišljanje sadašnjosti i prošlosti u vlastitom kontekstu, i drago mi je da mladi hrvatski dizajneri sve češće i na dobar način koriste lokalnu dizajnersku baštinu,“ zaključuje Barnbrook.

Povratak "startasica"

Suorganizatorica izložbe Lana Cavar iz Hrvatskog dizajnerskog društva kaže da je Barnbrookovo gostovanje na zagrebačkome Studiju dizajna 2001. godine odlično utjecalo na tadašnje studente, a tako će biti, nada se ona, i s ovom izložbom, jer razgovor o odgovornom, osviještenom i kontekstualiziranom stvaranju, novoj generaciji nudi uvid u drugačiji pristup radu.

Među dobrim primjerima lokaliziranog djelovanja Lana Cavar ističe projekt redizajna i ponovnog pokretanja proizvodnje kultnih tenisica Startas vukovarske tvornice Borovo zbog njegove angažiranosti i prepoznavanja lokalne tradicije dizajna: „Preuzet je brend, ime i forma, pa i način proizvodnje je ostao isti. Proizvod je odlično prihvaćen i na međunarodnom tržištu. Tu je dizajner umjesto da kopira neku stranu ideju, reinterpretirao našu lokalnu.“

Ne traži se samo nostalgija

Primjera takvih dizajnerskog rješenja za sada je ipak premalo, no Lana Cavar se nada da dolazi nova generacija koja će imati odmak kakav dosadašnje generacije nisu imale, i da će takvih projekata biti sve više: „No treba biti oprezan jer oni ne smiju biti nostalgični, nego suvremeni. Moraju odgovarati današnjem vremenu. Prema tom cilju treba ići inzistirajući na kvalitetnom obrazovanju, jer Hrvatska je još uvijek nestabilno i mlado tržište, na kojem se dešavaju situacije u kojima se ni naručitelji ni dizajneri ne još snalaze najbolje jer nemaju kritičku perspektivu. Kritičko razmišljanje ključno je za dobar dizajn, bez takvog pristupa nema dodane vrijednosti,“ komentira Lana Cavar, te zaključuje da je smjer je koji treba njegovati dizajn kao intelektualna vještina, a ne zanat.

Upravo je pregled 20-ogodišnje karijere Jonathana Barnbrooka dokaz je da se veliko ime može izgraditi jedino bez kompromisa i podilaženja, kako u dizajnu, tako i u drugim sferama stvaralaštva i života.

Audios and videos on the topic