Adolf Hitler s brojem 18 - ″Suptilni″ rasizam u nogometu | Sport | DW | 07.10.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

Adolf Hitler s brojem 18 - "Suptilni" rasizam u nogometu

Nogomet nije samo najvažnija sporedna stvar na svijetu. Taj je sport sinonim i za poštenje, poštovanje i toleranciju. To je lice nogometne medalje. Naličje nije sjajno: na tribinama ima i previše rasističke ideologije.

Razbijeno staklo na policijskom autu

Cilj huligana u Njemačkoj sve češće je - policija

Arjen Robben (d.) i Franck Ribéry

Arjen Robben (d.) i Franck Ribéry

U zemljama u kojima živi puno doseljenika (poput Njemačke), nogomet je i važno sredstvo za društvenu integraciju stranaca/migranata. Od oko dva milijuna mladih koji redovito igraju nogomet u nekom njemačkom klubu, čak 50% ih potječe iz inozemstva.

Bundesliga je nezamisliva bez stranih zvijezda poput Olića, Robbena ili Ribéryja. Pa ipak, sav trud oko integracije pokušavaju uništiti ili uništavaju rasistički "navijači".

Nogomet je za svakog pravog navijača nezamisliv bez emocija, bez izljeva bijesa i dubokih razočaranja. Uz te "pozitivne", na tribinama korijenje hvataju i neke "negativne" emocije: mržnja prema strancima, netolerancija, socijalne frustracije. Po mišljenju njemačkog profesora Guntera Pilza, sociologa iz Hannovera koji se pozabavio ponašanjem navijača, razlog te pojave leži u činjenici da među navijačima ima i onih osoba koje: "...strahuju od budućnosti, nemaju perspektivu i onda u rasističkim parolama i ideologiji traže rješenje za svoje probleme".

Anonimne navija čke mase

Gunter Pilz

Gunter Pilz

Zahvaljujući anonimnosti "navijačkih" masa, takve se parole uzvikuju i na tribinima nogometnih stadiona. Mogućnost bezuvjetne identifikacije s vlastitom ekipom, konstelacija naši-njihovi, žeđ za uspjehom i činjenica da sve ono što je vezano uz nogomet u medijima nailazi na veliki odjek - to je kombinacija zbog koje je nogomet i nogometna subkultura postala tako atraktivna ekstremnoj desnici.

"Kriv" je i društveni položaj koji nogomet uživa u većini društava. U Njemačkoj, primjerice, nogomet nije samo najpopularnija sportska igra koja obožavatelje ima u svim društvenim slojevima. Nogometni i općenito sportski klubovi su žarišta društvenog života. Na zapadu Njemačke svaki treći, a na istoku svaki četvrti građanin aktivno je uključen u rad nekog sportskog društva.

Nogomet je uza sve to vrlo važna platforma za socijalizaciju mladih muških, a sve više i ženskih gledatelja. „Upravo zbog toga i desnoekstremne snage preko sportskih aktivnosti pokušavaju širiti svoju ideologiju", kaže Angelika Ribler, referentica udruge Sportska mladež u Hessenu, koja se već duže vrijeme bori protiv rasizma u nogometu.

Rasizam u svim ligama

Miroljubivi (hrvatski) navijači u Stuttgartu

Miroljubivi (hrvatski) navijači u Stuttgartu

Desnoekstremnih, antisemitskih i rasističkih obrazaca ponašanja ima više-manje u svim njemačkih ligama: od Bundeslige pa do četvrte-pete lige. Studija Saveznog instituta za sportske znanosti iz Bonna objavljena 2006. pokazala je da postoji samo jedna (mala) razlika između istoka i zapada zemlje: na istoku desnoekstremni "fanovi" otvorenije i ofenzivnije prakticiraju svoje aktivnosti u nogometnim krugovima nego oni sa zapada zemlje.

U elitnoj nogometnoj ligi (Bundesligi), gdje vlada visoki stupanj profesionalizacije, odnosno gdje se tribine nadzire uz pomoć video-kamera, na tribinima stručnjaci uočavaju takozvani "suptilni" rasizam. Umjesto da skandiraju ozloglašene parole, pristalice desničarske scene određenim kodovima šalju svoje poruke širok javnosti.

Oni se kreću na granici legalnosti i ilegalnosti kad nose majice na kojima je otisnut broj 18 - kao simbol za 1. i 8. slovo njemačke abecede: A i H (Adolf Hitler).

Sljedeća stranica: "Prikriveni" rasizam na tribinama

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic