1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

ADAC kritizira hrvatsku uredbu o stranim plovilima

Najveći njemački auto-klub ADAC opet je nezadovoljan odlukama i turističkim propisima u Hrvatskoj. Ovaj puta ga je razbjesnila odredba o naplati vinjeta i popisu putnika za strane vlasnike jahti i brodica koja je u Hrvatskoj stupila na snagu u siječnju 2005. Ona bi, smatra ADAC u priopćenju što su ga prenijele novinske agencije, mogla «ozbiljno nauditi razvoju hrvatskog nautičkog turizma». Priopćenje je naslovljeno «Hrvatska riskira svoj dobar glas – apsurdna ograničenja i neravnopravan tretman», a ADAC se prije svega žali na «diskriminirajući» odnos prema inozemnim vlasnicima plovila.

Za dolazak i boravak stranih plovila u Hrvatskoj od ove sezone na snazi je nova restriktivna uredba.

Za dolazak i boravak stranih plovila u Hrvatskoj od ove sezone na snazi je nova restriktivna uredba.

«Nećemo mijenjati Uredbu o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica za sport i razonodu u hrvatskim vodama», izjavio je žurno ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta komentirajući ocjene ADAC-a. Njegov pomoćnik za pomorski promet, kapetan Mario Babić, kaže kako su izglasane mjere bile neophodne, ako želimo imati manje sive ekonomije u tom segmentu turističke ponude: «Prema našim statistikama, a i na temelju spoznaja javnosti koja se bavi čarterom, od otprilike 50 000 stranih jahti s dozvolom, koje tijekom ljeta stižu u hrvatsko teritorijalno more, priličan broj njih – mislimo da se radi o nekoliko tisuća – bavi se takozvanim ‹crnim čarterom›. To je i bio razlog zašto smo htjeli dovesti u red pitanje najma jahti u našem teritorijalnom moru.»

To je najmanje što se moglo učiniti kako bi se stekla kontrola i spriječilo ilegalno iznajmljivanje plovila, smatra Babić. Dodaje kako su se jahte držale na vezu u Hrvatskoj, da su vlasnici na njima boravili tjedan ili dva, a onda bi ih posuđivali i ubirali najamninu koju hrvatske porezne vlasti nikada ne bi vidjele. Za turiste koji sa svojim brodicama u Hrvatsku dolaze radi vlastite razonode i sporta propisi se nisu značajnije promijenili niti su troškovi izdavanja dozvola veći nego do sada: «Propis je izmijenjen samo u tom smislu da se u našem teritorijalnom moru mogu unajmljivati isključivo plovila registrirana u Hrvatskoj. Kada je riječ o privatnim jahtama za sport i razonodu, svaki strani državljanin ima pravo sa svojom stranom jahtom ploviti u našem teritorijalnom moru pri čemu je potrebno pribaviti neke dokumente koji su propisani uredbom.»

U ADAC-u – najvećem europskom auto-klubu s 15 milijuna članova, koji svojim preporukama utječe na odluke njemačkih turista – ne smatraju kako je to dobro rješenje za suzbijanje ilegalnih čartera. «Prije bismo bili za provjeru popisa putnika od strane lučkoga kapetana», poručuje Angelika Kahlert iz Odjela za nautički turizam i sportove na vodi: «Svaka prijava plovidbe lučkoj kapetaniji sadrži imena posade i gostiju na temelju kojih se mogu utvrditi upadljivo česte promjene putnika na brodu. Potvrdi li se da se radi o ‹crnom čarteru›, hrvatska bi vlada mogla poduzeti kaznene mjere ili zaplijeniti plovilo. Novi propisi nisu prikladan oblik njegovog spriječavanja.»

Prva novina za vlasnike stranih plovila je takozvana vinjeta kojom se odjednom plaćaju sve pristojbe prema Republici Hrvatskoj poput naknade za sigurnost plovidbe ili svjetlarine. Druga je uvođenje strogo ograničenog popisa putnika, što je izazvalo i najviše prosvjeda ADAC-a, pojašnjava Angelika Kahlert: «Popis članova posade i gostiju ne smije premašiti dvostruki broj osoba dopuštenih registracijom broda. Ako je plovilo registrirano za deset ljudi, njime se – prema novim propisima – tijekom sezone smije koristiti svega dvadeset osoba. Za suvlasničke udruge takva je uredba neodrživa. Naime, skupine brodovlasnika koje su plovilo kupile zajedničkim novcem, jer si ga pojedinačno ne mogu priuštiti, sada su zbog ograničenja popisa uskraćene za mogućnost njegove uporabe.»

U nadležnom hrvatskom ministarstvu ističu kako imaju razumijevanja za posebnosti klupskih jahti ili kada postoji više suvlasnika plovila te da taj problem razmatraju. «Pa ipak», veli kapetan Babić, «vrlo je teško procijeniti kada netko mijenja posadu samo zbog toga što postoji više suvlasnika, a kada to čini kako bi zarađivao iznajmljujući jahtu».

Nakon primjedaba i zahtjeva stranih nautičara na nekoliko ovogodišnjih turističkih sajmova diljem Europe hrvatska vlada u ožujku je povećala broj osoba koje tijekom godine smiju boraviti na brodu za 30 posto. One se sada mogu prijavljivati i postupno, no i dalje je uvjet da se moraju nalaziti na popisu putnika koji se svaki put – kako koja dolazi – mora ovjeriti u lučkoj kapetaniji ili njenoj ispostavi. Strane jahte i brodice mogu nastaviti čar­ter, ako do kraja rujna dobiju odobrenje za privremeno obavljanje takve djelatnosti te zatraže upis u hrvatski registar brodova. Više od 500 stranih jahti već je ostvarilo to pravo.

Unatoč tome, nove odredbe neće ostati bez posljedica za hrvatski turizam, poručuju iz ADAC-a. To se, kako ističe Angelika Kahlert, prije svega odnosi na onih više od pola milijuna njemačkih nautičara odnosno ljubitelja sportova na vodi koji godišnje posjete Hrvatsku te 50-ak njemač­kih iznajmljivača plovila raspoređenih na Jadranu: «Mnogi od njih razmišljaju o odlasku ili su već napustili zemlju. Brojni gosti odlučili su se u međuvremenu za Sloveniju ili Italiju, jer tamo nema takvih mjera.»