1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

7,6 milijuna Nijemaca na državnim jaslama

Siromaštvo je posljednjih desetak godina, od početaka socijalnih reformi, iz zadnjeg kutka društvene podsvjeti postalo jednom od glavnih tema njemačkog javnog diskursa. Tomu pridonose i najnovije statistike.

Siromaštvo kao sastavni dio društva - podjela živežnih namirnica u Wiesbadenu

Siromaštvo kao sastavni dio društva - podjela živežnih namirnica u Wiesbadenu

7,6 milijuna građana Njemačke, dakle svaki jedanaesti stanovnik, nije u stanju sam zaraditi za vlastiti život. Ova, za mnoge Nijemce, zapanjujuća činjenca, državu, tj. porezne obveznike, stoji 40,5 milijardi eura godišnje.

Siromašan usprkos radnom mjestu

Prosjaci na ulicama njemačkih gradova

Prosjaci na ulicama njemačkih gradova

Broj osoba koje primaju državnu potporu je u usporedbi s 2008. opao ali tu se prije svega radi o kozmetičkim ispravkama u sustavu dodjele socijalne pomoći i dječijeg doplatka koji su jedan manji dio primatelja izbacili iz statistika. No stručnjake zabrinjava jedan drugi fenomen a to je činjenica da mnogi koji stoje na popisima osoba koje primaju neku vrstu državne potpore, bilo da se radi o nadoknadi za stanarinu ili grijanje ili pak direktne financijske pomoći za nabavku živežnih namirnica, svakog dana odlaze na posao ali primaju toliko niske plaće da njima ne mogu pokriti životne troškove.

Samo 27 posto primatelja tzv. potpore za nezaposlene II, dakle osobe koje se ubrajaju među radno sposobne, su u potpunosti bez radnog mjesta. Socijalnu pomoć prima oko 860.000 stanovnika a ovakvu vrstu potpore primaju osobe koje više nisu radno sposobne, bilo da se radi o umirovljenicima s preniskim mirovinama ili osobama koje iz zdravstvenih razloga nisu sposobne zarađivati za vlastiti život.

Najnoviji podaci zasigurno će iznova rasplamsati raspravu o uvođenju obavezne minimalne plaće na sve gospodarske sektore kako bi se izbjegle satnice niže od pet eura koje se plaćaju u pojedinim dijelovima zemlje i za pojedina zanimanja poput frizerki.

Metropola siromaštva

Loša povijesna iskustva - siromaštvo za vrijeme velike gospodarske krize u Njemačkoj u dvadesetim godinama 20. stoljeća

Loša povijesna iskustva - siromaštvo za vrijeme velike gospodarske krize u Njemačkoj u dvadesetim godinama 20. stoljeća

Što se tiče zemljopisne raspodjele siromaštva, tu se stvari već godinama ne mijenjaju: bogati jug, malo manje bogati zapad i sjever i siromašan istok. Žalostan rekord tu drži Berlin, tj. neke njegove četvrti. I dok u najbogatijim saveznim pokrajinama, poput Bavarske ili Baden - Würtenberga, svega 50 od 1000 stanovnika prima državnu potporu, u Berlinu je ta brojka četiri puta veća. No i unutar samog Berlina su razlike gravidne pa tako između otmjenih četvrti poput Grünewalda s jedne i socijalnog žarišta Neukölna s druge strane postoje ogromne razlike.

I na europskom planu Njemačka kaska za razvijenim članicama i glede siromaštva se nalazi tek u sredini ljestvice iza skandinavskih zemlja ali i novih članica Europske unije poput Češke, Slovačke i Slovenije. Kao siromašna osoba u Europi slovi svaka ona osoba kojoj na raspolaganju stoji manje od 60 posto od netto državnog prosjeka plaće. Europska unija 2010. je proglasila godinom borbe protiv siromaštva i socijalne izolacije.

Autor: N.Kreizer/ARD/Die Welt

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva