1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

75. obljetnica rodenja Heinera Müllera

Brojnim manifestacijama u Berlinu je 9. sijecnja obilježena 75. obljetnica rodenja jednog od najigranijih njemackih posljeratnih autora, Heinera Müllera. Pedesetak glumaca u ulicnoj su povorci izvodili njegov najkraci tekst i pokazali kako se trominutni dijalog "Herzstück" može interpretirati na nekoliko nacina: kao ratna drama, lutkarska predstava, korska izvedba ili kao romanticno lirska prica. Od petka i na jednoj od betonskih zgrada-spavaonica istocno-berlinskog Lichtenberga stoji ploca s natpisom: "U ovoj je kuci od 1979. do 1993. živio Heiner Müller, najznacajniji kazališni pisac njemackog govornog podrucja iz druge polovice 20. stoljeca, posljednji predsjednik Akademije umjetnosti DDR-a, intentdant Berlinskog ansambla od 1992. do 1995." Do godine kada je umro. Sve priredbe imale su za cilj jedno: Heinera Müllera uciniti zanimljivim za nove generacije - jer danas se njegova djela ne igraju precesto. Vrhunac je svakako bila izvedba njegove predstave "Der Auftrag", "Nalog", koju je na pozornicu Kuce Berlinskih svecanosti postavio njegov dugogodišnji prijatelj Ullrich Mühe.
Jedan od glumaca Udo Samel prica: "Ulli Mühe me je prije više godina pitao želim li raditi na tome, dakle da na Heinerov 75. roidendan izvedemo ovaj komad. To znaci, svi su si uzeli slobodno i držali taj termin slobodan za ovaj projekt. Mislim da je prekrasno što je oko Ullija Mühea nastao taj slobodni ansambl i mi cemo kao slobodna skupina s tim komadom putovati sve dok nas ljudi budu htjeli gledati - i ako se to može financirati. I još nešto. Možda je lijepa slucajnost da smo ovdje u Berlinu na raspolaganje dobili ovu kucu Berlinskih svecanosti, bivšu slobodnu pozornicu narodnog teatra Zapadnog Berlina . Pri tom je mala ironija povijesti da jedan ansambl sastavljen uglavnom od glumaca koji su odrasli na istoku sada na jednom mjestu gdje je Zapadni Berlin tvrdio da je slobodna narodna pozornica izvode predstavu Heinera Müllera. To je imalo možda posebnu draž, koja nije bila namjerna, nego nam se to tako dogodilo."

Heiner Müller književnik je cija su djela u DDR-u bila i prihvacena i zabranjivana, jer su kako je vlast procijenila bila kontrarevolucionarna i antikomunisticka. A Müller je govorio: "Država je mlin, ona mora mljeti. Državi su potrebni neprijatelji, kao što je mlinu potrebno zrno. Država koja nema neprijatelja više nije država. Kraljevstvo za državnoga neprijatelja."
Müller sam teško se nosio sa staljinizmom. "On se ne može prebroditi," rekao je u jednom od intervjua pocetkom 1990., dok je DDR zapravo još postojao: "Tu je nastala nepopravljiva šteta. Mislim da za jednu generaciju socijalizma rijec socijalizam ima zastrašujuci efekt, da se o tome s mladim ljudima ne može pricati, ali ni sa puno starijima - Što znaci socijalizam - nitko ga nije upoznao, nije ga bilo, nego samo u našim glavama i na papiru. Ono što su ljudi iskusili bila je ta staljinisticka perverzija ideje socijalizma ili programa. "