1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

70. obljetnica bombardiranja Guernice

Jedna od najpoznatijih slika u povijesti umjetnosti je «Guernica» Pabla Picassa. Puno manje je poznato što se stvarno dogodilo 26. travnja 1937.

default

Picasso je ovjekovjecio tragediju Guernice

26. travnja 1937. bio je jedan ponedjeljak. U 16 sati odjednom su počela zvoniti zvona, priča jedan svjedok bombardiranja Guernice:

«Onda su došli avioni i odmah počeli bombardirati. Poubijali su ljude i stoku na tržnici. Dolazili su sa svih strana, bacali zapaljive bombe, kuće su počele gorjeti i nisu se mogle ugasiti.»

Bila je to svojevrsna zrakoplovna parada na nebu iznad bespomoćnog grada, parada najmodernijih dostignuća njemačke i talijanske ratne industrije. 40 tisuća kilograma eksploziva bačeno je baskijski gradić Guernicu s manje od 20 000 stanovnika. Nakon toga se sasula kiša zapaljivih bombi koje su zavile u plamen uske uličice grada. Ni to napadačima nije bilo dovoljno: oni koji su umakli bombama, našli su se na nišanu niskoletećih njemačkih lovaca. Nakon tri i pol sata bombaškog orgijanja, zrakoplovi su napustili gorući, uništeni grad. Koliko ljudi je tom prilikom poginulo, do danas se ne zna – spominje se brojka od 1000.

Tri dana nakon toga pobunjeničke jedinice Franciska Franca zauzele su grad. 30 godina su pobjednici Španjolskog građanskog rata tvrdili da bombardiranja Guernice nikada nije bilo. Pritom je taj gradić puno više od simbola ratne katastrofe, objašnjava Juan Guttierez, direktor instituta za mirovna istraživanja u Guernici:

«Guernica je već prije bombardiranja stoljećima bila simbol baskijskog identiteta – i zato je izabrana za cilj napada», tvrdi on.

Dugo je potrajalo prije nego što su odgovorni za to zlodjelo priznali krivicu. Baskijci su već prije 30 godina zatražili da se osnuje komisija koja bi istražila njemačku ulogu u napadu na Guernicu, ali prva službena njemački isprika stigla je tek prije 10 godina, na 60. obljetnicu bombardiranja. Ona danas visi pred vratima ureda gradonačelnika Guernice, a potječe od bivšeg saveznog predsjednika Romana Herzoga.