1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

60-ta godišnjica Vijeća židova u Njemačkoj

Središnje vijeće židova u Njemačkoj zastupa oko 100.000 članova povezanih u više od 100 zajednica.Ovih dana ovo Vijeće obilježava 60-tu godišnjicu postojanja.

Charlotte Knobloch, predsjednica Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj

Charlotte Knobloch, predsjednica Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj

" Da se židovstvo u sadašnjoj Njemačkoj istisne s više od 120.000 ovdje živućih židova, bilo bi to pravo čudo“, kaže Charlotte Knobloch, koja je od godine 2006. predsjednica Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj.

Kad je 1950 godine, pet godina nakon kraja Drugog svjetskog rata, ovo Vijeće utemeljeno, židovsko društvo bilo je skoro potpuno uništeno. Od pola milijuna židova koliko ih je prije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj živjelo, nakon genocida tijekom rata ostao je tek mali broj - oko 15.000. No, iako su se nakon rata mogli vratiti u svoje domove, za većinu preživjelih ova je zemlja u međuvremenu mogla predstavljati samo „prijelazno rješenje“, budući da nakon proživjelih iskustva ovdje više nisu vidjeli nikakvu perspektivu. Heinz Galinski, prvi predsjedavajući Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj o glavnoj zadaći ove institucije rekao je slijedeće: "U ono je vrijeme naša zadaća bila da židovskoj zajednici pružimo jačinu i više mogućnosti da se ovdje organiziraju, budući da su se židovi bez obzira gdje su živjeli uvijek na neki način organizirali. Tada je to bilo veoma teško. Mnogi su bili neodlučni u tome da li da ostanu u Njemačkoj ili ne. Tako je primjerice i nastao poznati izraz: " auf gepackten Koffern sitzen/ sjedeći na pakiranim koferima".

Ignatz Bubis

Ignatz Bubis


Moralna institucija

Pored konkretnih pomoći za život njezinim članovima i podizanju zajednice, od početka je postojala još jedna goruća tema: sudjelovanje Središnjeg vijeća židova u stvaranju zakona za nadoknadu štete židovskim žrtvama nacističkog režima. Već tada je uloga ovog Vijeća bila puno više od pukog zastupanja židova u Njemačkoj. Ovo je bila moralna institucija čiji su članovi upozoravali na opasnosti od antisemitizma kako se ne bi zaboravila prošlost.

Diskusija oko sukobljavanja s temama prošlosti do danas je jedna od onih najvažnijih. Kako je rekao nekadašnji predsjednik ovog Vijeća, Ignatz Bubis „ nikada nisam rekao da je primjerice tema Ausschwitz „kolektivna stvar“ njemačkog naroda te da svi moraju snositi odgovornosti. Jednostavno sam uvijek pokušao podsjećati na ono što se dogodilo no primjetio sam da je za mnoge ova tema bila sporedna“.

Židovski muzej u Berlinu

Židovski muzej u Berlinu


Veliki priljev ruskih židova

Židovske zajednice su već u 1960-im i 1970-im godinama stekle veći broj članova i to kroz imigraciju židova iz Poljske i iz nekadašnjeg Sovjetskog saveza. Još veći priljev se dogodio u devedesetim godinama kada ih je upravo iz bivšeg Sovjetskog saveza u Njemačku počelo stizati na desetke tisuća.

"Doseljenici iz ovih zemalja su unijeli trajan život u njemačke židovske zajednice. „Samovjesno“ židovstvo modernog oblikovanja je napustilo puževu kućicu. Međutim, mnogi od onih koji su došli nisu govorili niti jezik a niti su poznavali židovske vjerske običaje. Razvoj naše

zajednice ovisio je o tome da li će nam uspjeti ove nove članove integrirati u židovsko nasljedstvo“,prisjeća se sadašnja predsjednica Vijeća, Charlotte Knobloch.

Ordinacija jednog mladog rabina u njemačkom gradu Dresdenu

Ordinacija jednog mladog rabina u njemačkom gradu Dresdenu

Smjena generacija

Godine 2003. je odnos između savezne vlade Njemačke i Središnjeg vijeća židova dobio takoreći novu osnovu. Sklopljen je ugovor kojim se židovskoj zajednici u Njemačkoj jamči državna financijska potpora od godišnje pet milijuna eura. Ovaj sporazum nije samo međusobni dokaz povjerenja, već ujedno i pomoć Vijeću u ostvarenju njegovih socijalnih i kulturnih zadaća.

Do danas se vodstvo upravnog odbora Središnjeg Vijeća židova sastoji od ljudi koji su osobno iskusili proganjanja nacista; osoba koje su se skrivale ili preživjeli logore, zastupnici generacije preživjelih i vremenski svjedoci. Charlotte Knobloch, čiji mandat predsjednice ovog Vijeća ističe slijedeće godine na jesen s time u svezi najavljuje generacijsku promjenu: "U nekoliko godina više neće biti žrtava ili počinitelja. Najkasnije tada će zadnji ignorant shvatiti, da nije potrebno razgovarati o krivnji i poniženju, već tek o odgovornosti."

Autor: Cornelia Rabitz / Tomislav Vujčić

Odg.ured: Ž.Telišman