1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

60 godina glamura i skandala

Filmski festival u Cannesu ove godine slavi svoj 60. rođendan.

default

Jedan od canneskih mitova: Brigitte Bardot

«Pariz je danas u Cannesu. Tamo gdje u sunčanoj postsezoni prvog ljeta u miru počinje međunarodni filmski festival!»

Bilo je to u jesen 1946. Cannes je ugostio zvijezde i zvjezdice, nakon što je zapravo sve krenulo krivo. Jer prvi put je, priča osnivač festivala Philippe Erlanger, ljubitelje filma i filmaše u Cannes pozvao 1939., kratko uoči početka Drugog svjetskog rata: «Prije toga je na festivalu u Veneciji izbila svađa. Joseph Goebbels je htio da se manipuliratio rezultate i izvršiti utjecaj na žiri. Sve je bilo u znaku rata. Onda mi je palo na pamet da je to pravi trenutak za jedan novi filmski festival, festival slobodnog svijeta!»

Nesretan početak

Prvi festival u Cannesu je trebao biti otvoren baš 1. rujna 1939., no s napadom Nijemaca na Poljsku počeo je Drugi svjetski rat. Festival je prekinut a ponovno je počeo prije točno 60 godina – 1946. Radijski spiker topio se od oduševljenja:

«Canneski festival je natjecanje u eleganciji, festival na moru, s puno prijema i trofeja. Na njemu sudjeluje 19 nacija, 120 filmova, među njima 50 igranih i 70 kratkih filmova.»

Njemačka nepoželjna

Njemačka nije bila pozvana na festival, baš kao ni Japan. I festival je održan s drukčijim pravilima nego danas, kako je objasnio Maurice Bessy, šef tada vodećeg časopisa o filmu: «Konkurencija postoji samo među filmovima iste nacije. Tako se, na primjer, natječe međusobno samo šest francuskih filmopva, pa šest ili sedam američkih, engleskih ili sovjetskih. Svaka nacija, takorekuć, dobija po jednog Oscara.»

Ovakav modus nije se dugo održao. A festival se nastavio boriti s problemima. Tako je 1947. vjetar odnio krov novoizgrađene filmske palače, a zbog nestašice sredstava festival je pauzirao dvije godine, ali onda, onda je počela era mitova i skandala na mondenoj canneskoj promenadi. 1956. se tamo izvjesna, tada još nepoznata Brigitte Bardot sa svojim plavim uvojcima i punim usnama smiješila u kameru. 11 godina kasnije Brigitte Bardot bila je još samo BB i izazvala je masovnu histeriju kada je sa svojim suprugom, playboyem Guntherom Sachsom došla u Cannes.

Politički Cannes

Bilo je to 1967. Godinu dana kasnije, u svibnju 1968. festivalom su ponovno počele dominirati političke teme. U Parizu su demonstrirali studenti, a u Cannesu su im se pridružili filmaši poput Francoisa Truffauta i Jean-Luca Godarda. «Festival je završen, iz solidarnosti sa studentima i radnicima!»

Pet godina kasnije, 1973. za skandal se pobrinuo jedan film o orgijanju: «Veliko žderanje, Marca Ferrerija. Publika je bila zgrožena.

Prije svega su žene, dive, bile te koje su proslavile Cannes: Sophia Loren, Gina Lollobrigida, Rita Hayworth, Catherine Deneuve – i Anita Ekberg kao nimfa iz rimske Fontane di Trevi u filmu Dolce Vita. On je 1960. dobio Zlatnu palmu u Cannesu i zabranu prikazivanja iz Vatikana.

Njemački redatelji u Cannesu nisu često nagrađivani. Volker Schlöndorff je dobio krajem 70-etih Zlatnu palmu za ekranizaciju Grassovog romana «Limeni bubanj». Zadnji uspješni predstavnik njemačke kinematografije bio je 1984. Wim Wenders koji je u Cannesu predstavio «Pariz, Texas».