1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

30 godina Alternativne Nobelove nagrade

U Bonnu se održava konferencija povodom 30. rođendana Alternativne Nobelove nagrade. Na rođendanu su i dvije dobitnice iz Hrvatske, koje zajednički s ostalim alternativnim Nobelovicma traže odgovore na goruća pitanja.

Logo Alternativne Nobelove nagrade

...poznatija kao "Alternativna Nobelova nagrada"

Službeno se ova nagrada zove "Nagrada za ispravno življenje". No svi ju poznaju pod nazivom "Alternativna Nobelova nagrada". Nagrada se dodjeljuje od 1980., kada je švedski novinar i političar Jakob von Uexküll pokušao Odbor za dodjelu "prave" Nobelove nagrade uvjeriti u potrebu dodjeljivanja nagrade za tada još uvijek "alternativna" područja poput ekologije. S obzirom da mu nije uspjelo, sam je osnovao zakladu koja svake godine Alternativnim Nobelom nagrađuje nekoliko aktivista koji svojim radom stvaraju modele za, kako stoji u obrazloženju nagrade, ugodniji, ljepši i socijalno podnošljiviji svijet u kojem živimo.

Podrška u pravo vrijeme

Katarina Kruhonja i Jakob von Uexküll na svečanosti otvorenja konferencije

Katarina Kruhonja i Jakob von Uexküll na svečanosti otvorenja konferencije

Među 80-tak dosadašnjih dobitnika koji su se okupili na konferenciji povodom 30. godišnjice postojanja nagrade, uglavnom su aktivisti iz tzv. trećeg svijeta. Indijski i brazilski ekolozi, kenijski borci za prava žena, no isto tako i njemački liječnici aktivni na kriznim područjima diljem svijeta. Utemeljitelj nagrade Jakob von Uexküll je prilikom otvaranja konferencije simboličnog naziva "Promjena kursa" upozorio na to da su ideje za rješavanje akutnih globalnih problema potrebnije nego ikada. "Politika se pokazala neučinkovitom, svijet treba vaše ideje", rekao je Uexküll. Među onima koji bi na konferenciji trebali dati odgovore na neka od gorućih globalnih pitanja su i dvije mirovne aktivistice iz Hrvatske, Katarina Kruhonja i Vesna Teršelič.

One su 1998. dobile Alternativnu Nobelovu nagradu za svoje mirovne aktivnosti tijekom i poslije rata u Hrvatskoj. Aktivnosti za koje je malo tko tada u Hrvatskoj imao sluha. Tim više je, kako kaže Katarina Kruhonja, tada bila dobrodošla podrška iz inozemstva. "Nagrada je koristila, i to kao prvo, na osobnoj razini. To nam je naime bio znak da ono što radimo ima smisla. I da je vrijednosno važno, kažem vrijednosno, jer u to doba još nije bilo vidljivih rezultata. I bilo je važno, jer taj medijski prostor koji smo tada dobili nam je pomogao da lokalne vlasti i stanovništvo prihvate našu zadaću, našu misiju", kaže Kruhonja.

Misija koja traje

To je misija koja još ni izdaleka nije okončana. Jedan od aktualnih projekata na kojem rade hrvatske mirovne aktivistice zove se REKOM, a iza ovog naziva se krije inicijativa koja traje već četiri godine, koja okupila najrazličitije interesne grupe i koja djeluje preko granca u regiji. Cilj REKOMA, koji je sustavno popisivanje svih žrtava i zločina koji su se dogodili na prostorima nekadašnje Jugoslavije i to od 1941., već su podržali i hrvatski i srbijanski državni vrh, a podrška se mogla čuti i na konferenciji u Bonnu.

Akcija udruge Medica mondiale

Akcija udruge "Medica mondiale" ispred prostora otvaranja konferencije: žene kao "Kriegsbeute" (Ratni plijen)

Mirovna aktivistica, liječnica i dobitnica Alternativne Nobelove nagrade za 2008. Monika Hauser, koja se sa svojom organizacijom "Medica mondiale" brine oko sudbina žena silovanih u ratu, smatra da je upravo u radu osoba poput Krhuhonje i Teršelič, budućnost odnosa naroda na jugoistoku Europe. "Kada bolje promislite, upravo su žene te koje unatoč svih strahota koje su proživjele, društvo vuku prema naprijed, koje ne posežu samo za crno-bijelim rješenjima koje nude muškarci, one su te koje traže dijalog, koje idu preko svih granica pa i etničkih. To je ono što je ovim društvima potrebno i možda bi trebali malo više slušati žene", kaže Hauser.

Kako kaže Vesna Teršelič, koja na konferenciji u Bonnu, između ostalog, sudjeluje i u radionici pod nazivom "Promjena kursa - sa ženama u budućnost", projekt REKOM pokazuje uspjehe i sve je više prihvaćen od najrazličitijih skupina. "Mislim da je ovaj dijalog, koji okuplja i obitelji žrtava rata, veterane i branitelje, nailazi na sve snažniju podršku", kaže Teršelič. Katarina Kruhonja, koja također, zajedno s još oko 900 pojedinaca i organizacija sudjeluje u dijalogu oko REKOMA, smatra da su nesporazumi, poput onog sa zadarskim braniteljima, stvar nesporazuma i loše komunikacije.

Ekologija nije luksuz

Monika Hauser

Monika Hauser: "Slušajte žene!"

No letimičnim pogledom na listu tema i sudionika konferencije u Bonnu može se steći dojam da, dok se ostatak svijeta bavi pitanjima vezanim uz održivost, kako na socijalnom tako na ekološkom planu, mirotvorci u Hrvatskoj i posebice u regiji se još uvijek pretežito bave pitanjima prevladavanja prošlosti. No Katarina Kruhonja smatra da se ekološka pitanja, unatoč težim problemima koji su vezani uz noviju prošlost, ne bi trebala zapostavljati.

"Mislim da mi u Hrvatskoj, a i u regiji ne bismo smjeli imati izgovor kako imamo važnijih poslova, da je bio rat itd. Mislim kako je briga o zemlji i posebice o ekološkoj proizvodnji hrane, briga svih nas", smatra Kruhonja.

Autor: Nenad Kreizer

Odg. ur.: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva