1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

29. svibanj - Međunarodni dan osiguravanja mira

Povodom današnjeg Međunarodnog dana osiguranja mira pripremili smo prilog našeg kolege Bernda Riegerta, kojim ćemo podrobnije predstaviti aktualne mirovne misije Sjevernoatlantskog saveza.

Vojnik Bundeswehra na Kosovu

Vojnik Bundeswehra na Kosovu

Od sredine devedestih godina prošlog stoljeća NATO je preuzeo po nalogu Ujedinjenih naroda ulogu gašenja i stabiliziranja kriznih situacija na Balkanu. Uspjeh misije se razlikuje od zemlje do zemlje: u Bosni i Hercegovini je, za razliku od Kosova postignut značajan napredak. Mirivne misije koje su, tako se barem mislilo u početku, trebale biti okončane u roku od dvije godine, traju znatno duže nego što je bilo planirano. U Afganistanu NATO trenutno zapovijeda multinacionalnim snagama UN-a, koje osiguravaju glavni grad Kabul, te s manjim timovima djeluje i u vece gradove u provinciji kako bi u toj zemlji pripremio skoro održavanje izbora. Njemacka je jedna od zemalja koje se najviše angažiraju u sklopu međunarodnih mirovnih misija. Vojnici Bundeswehra trenutno su stacionirani na Balkanu, u Džibutiju, Afganistanu...u svim tim zemljama njihovi zadaci su različiti: oni su negdje promatrači, a negdje aktivno sudjeluju u borbi protiv međunarodnog terorizma. U kriznim regijama na tri kontinenta trenutno trenutno je angažirano oko 7000 članica i članova Bundeswehra. KFOR-ove snage pod vodstvom NATO-a sada se gotovo punih pet godina brinu o miru i redu na području koje je stavljeno pod upravu Ujedinjenih naroda. A da je to unatoč 17 i pol tisuća tamo stacioniranih vojnika i dalje vrlo teška zadaća dokazuju napadi albanskog većinskog stanovništva na srpsku manjinu u ožujku, u kojima je bilo mrtvih i ranjenih. Trenutačno najvećom mirovnom misijom NATO-a do rujna ove godine zapovijedat će njemački general Holger Kammerhoff.Unatoč naprecima pri obnovi razrušenih kuća i druge infrastrukture političko rješenje spora izmedju Albanaca i Srba još nije na vidiku. Nakon posjeta Vijeća veleposlanika NATO-a Prištini, glasnogovornik transatlantske organizacije James Appathurai priopćio je kako će se o budućem statusu Kosova moći pregovarati tek onda kada dvije nacionalne skupine budu spremne na miran suživot:

"Vijeće je, na čelu s glavnim tajnikom, doputovalo u Prištinu kako bi pojasnilo da će savez i njegove mirovne postrojbe, KFOR ostati na Kosovu. Vijeće izričito podržava KFOR i svim je kosovskim snagama proslijedilo jasnu političku poruku."

Njemačka se vlada nadala da će kontingent od trenutačno 3900 vojnika moći polagano smanjivati. Ta se nada medjutim pokazala nerealističnom. Njemačko ministarstvo obrane zbog toga se priprema na dužu prisutnost Bundeswehra u toj kriznoj pokrajini.Mirnije su prilike u susjednoj Bosni i Hercegovini. Tek nakon dugog otezanja Zapada i mukotrpnih ali bezuspješnih pregovora s tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem NATO je 1995. godine sa 60 000 vojnika ušao u BiH kako bi razdvojio međusobno zaraćene Srbe, Hrvate i Bošnjake. Plave kacige Ujedinjenih naroda prethodno nisu uspjele spriječiti srpske masakre nad bosanskim civilnim stanovništvom; spomenimo samo slučaj Srebrenice. Devet godina kasnije zemlja je donekle smirena, a mirovne snage broje samo 7 tisuća pripadnika SFOR-a.NATO-ova glavna zadaća u Bosni i Hercegovini danas je prije svega sanacija cestovnih i željezničkih veza, razminiravanje i prikupljanje ilegalnog oružja. U selima i gradovima NATO-ove multinacionalne postrojbe uspostavile su urede za veze s lokalnim vlastima. Suradnja je mnogo bolja nego na Kosovu, ističe jedan glasnogovornik NATO-a. Sjedinjene američke drzave koje su se dugo ustručavale napustiti BiH sada su se ipak odlučile na taj korak. Time će krajem ove godine nadležnost nad stabilizacijskim postrojbama SFOR-a od NATO-a preuzeti Europska unija. NATO-ov glasnogovornik James Appathurai:

"Početak EU-ove misije u Bosni i Hercegovini, predaja ili promjena bit će proveden u okviru uskog partnerstva NATO-a i Europske unije i u suglasnosti s vlastima u Bosni."

U usporedbi s mirovnom misijom u BiH prva izvaneuropska misija NATO-a kao vodeće sile unutar Međunarodnih zaštitnih snaga ISAF-a u Afganistanu mnogo je opasnija. Pripadnici ISAF-a često su cilj napada. Tako je ovoga tjedna ubijen jedan vojnik iz Norveške.Od 6 500 pripadnika Međunarodnih zaštitnih snaga u Afganistanu njemački je kontingent s nešto manje od 2 000 vojnika najveći nacionalni kontingent u toj zemlji. Nijemci djeluju prije svega u glavnom gradu, Kabulu. Od prije nekoliko mjeseci NATO je počeo organizirati timove koji se posvećuju regionalnoj obnovi zemlji. Jedan takav tim održava i Bundeswehr u Kundusu. A još će jedan nastati u Feisabadu u suradnji s Nizozemskom. Osim jos dva koja će realizirati Velika Britanija i Novi Zeland pod vodstvom ISAF-a nastat će još pet timova. Sjedinjene Američke Države koje na istoku i jugu Afganistana sa 10 000 vojnika operiraju protiv Talibana i drugih terorista ali same i odvojene od ISAF-a, trenutačno posjeduju osam regionalnih timova za obnovu. NATO-ov glasnogovornik James Appathurai objašnjava:

"Regionalni timovi za obnovu i medjunarodne zaštitne postrojbe pod vodstvom NATO-a igraju vrlo važnu ulogu kod pripreme izbora u Afganistanu, koji će biti održani u rujnu. Transatlantski je savez odlučan podržati izbore i svoju je odluku jasno prenio predsjedniku Karsaiju."

Glavni vojni zapovjednik NATO-a, američki general James Jones ima velikih poteškoća od 26 članica dobiti dodatne postrojbe i vojnu opremu za misiju u Afganistanu. A bivši glavni tajnik transtlantskog saveza lord Robertson kritizira da vojske država-članica i 15 godina nakon okončanja hladnoga rata nisu dovoljno spremne za obavljanje misija u inozemstvu.

U sjedištu transatlantskog saveza u Bruxellesu upozoravaju da bi jos jedna vojna misija NATO-a , primjerice u Iraku, za organizaciju bila preveliki zalogaj, bez obzira na ionako prijeteće politicke poteškoće. To je ocjena koju podržava i njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer:

"Snage su nam ograničene. Mi se snažno angaziramo ne samo na Balkanu, nego i u Afganistanu. Naše je stajalište jasno: mi nećemo sudjelovati u mogućoj akciji u Iraku. To je stajalište njemačke vlade. A ono je poznato."

Bernd Riegert