275. obljetnica rodenja G.E. Lessinga

22. sijecnja bilo je tocno 275 godina od rodenja Gottholda Ephraima Lessinga, jednog od glavnih predstavnika njemackog prosvjetiteljstva i klasicizma, pjesnika, dramaticara, kriticara i novinara koji je kroz kazališnu predstavu htio posredovati razboriti moral. Uvjeren je bio da kritika i izrugivanje poticu i razvijaju pamet. Ovom velikom misliocu bit ce posvecena cijela godina.
Lessingova godina, to zvuci pomalo zastrašujuce - sugerira gužvu na priredbi i slatkorjecive govore, s divovskom gipsanom bistom u pozadini. Ponuda priredaba je raznolika: izložbe, kazališne predstave i simpoziji. Ocita je želja da se toga velikog pjesnika i mislioca konfrontira s današnjim iskustvima i preispita njegovu aktualnost. Toliko prosvjetiteljstva nikad nije bilo u Njemackoj, barem ne na podijima.
Pritom se i politicari kite velikim prosvjetiteljem. Predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse vec je govorio u saskom gradicu Kamenzu gdje je Gotthold Ephraim Lessing roden 1726. godine kao sin pastora i gdje je proveo dvanaest godina. Savezni predsjednik Johannes Rau nije propustio priliku da u cetvrtak otvori Lessingovu godinu, u Wolfenbuettelu gdje je Lessing proveo posljednje desetljece svoga života od 1770. do 1781. kao kneževski knjižnicar.
Ova dva grada predstavljalju okosnicu bogatog programa u citavoj zemlji. U Kamnezu ce se vecinapriredaba održati u Lessingovom muzeju. Prominentni autori se ocituju kao sljedbenici važne književne tradicije, kabaretist Peter Ensikat koji je u bivšem DDR-u dobio Lessingovu nagradu, osvrce se satiricki na njemacke prilike, bit ce predstavljeni rezultati ucenickog natjecaja na temu Lessinga, a jedna izložba pod naslovom "Strast i razum" bavi se Lessingovim dramskim djelom.
Mnoge pozornice upravo ove godine na programu imaju djela velikog mislioca, "Nathana", "Emiliu Galotti" ili "Minnu von Barnhelm". Povremeno se pokaže zanimanje za istraživanje nepoznatoga, na pozornicu se postavljaju neka od njegovih ranih djela kao "Stara djevica" koju je Lessing napisao sa 19 godina. Pohvalan je i pokušaj Državnog kazališta iz Braunschweiga da suvremene dramaticare potakne na razmišljanje o Lessingu. Werner Fritsch, Gerhard Meister i Kristo Sagor napisali su monologe po narudžbi: tako Fritsch primjerice u nekoj vrsti sna na pozornicu dovodi figuru pod imenom Lessing. Dva druga djela nude pogled izvana, pri cemu ne nedostaje skepticnih tonova. Brojni publicisti su u Lessingovoj godini upravo na turneji: tako jan Philipp Reemtsma i Daniela Ziegler na više mjesta citju i Lessingovih pisama upucenih životnoj suputnici Evi Koenig.

Wolfenbuettel se može veseliti osobitoj pozornosti, vec zbog vrtne kuce u kojoj je knjižnicar Lessing živio prilicno skromno. Tu je doživio obiteljske probleme, ali tu je napisao i "Nathana" s vrijednom porukom tolerancije. Lessing je u Wolfenbuettelupokazao odvažnost, suprotstavljao se crkvenom fundamentalizmu i krutom tumacenju Biblije - pa mu je knez izrekao i zabranu objavljivanja. Spisi iz toga razdoblja i danas izgledaju kao polemicka remek-djela, kao dokumenti strasti rasprave, koja je ljubavlju ispunila apel filozofa Kanta: "Imaj hrabrosti služiti se vlastitim razumom." Izložba u Knjižnici Herzoga-Augusta u Wolfenbuettelu nosi naslov"Knjige kao argumenti". Niz predavanja bavit ce se temom "Prosvjetiteljstva u 21. stoljecu", a jedan posebni simpozij razmotrit ce "Lessingove granice".
Gotovo da nema vece obrazovne ustanove koja se ove godine nece baviti Lessingom ili Lessingom i Kantom. Jer, Lessing ne pripada jednom mjestu, on je zajednicka baština. Njegov "Nathan" je cesto odgovor na loša iskustva sadašnjice. Tako je bilo nakon Drugog svjetskog rata kao i 90-ih godina kad su u Njemackoj paljeni domovi za azilante. Kazališni intendanti su pojacano na program stavljali Lessinga i njegovu poruku humanosti.
Lessing je bio prvi koji je posredstvom teatra gledateljima prikazao kako ljudi razlicitih vjera uz obostrano poštovanje ophode jedni s drugima - istaknuo je na svecanosti u povodu 275. rodendana ovoga prosvjetitelja savezni premijer Johannes Rau. "Njegov Nathan Mudri" ima jasnu poruku: ljudi razlicitih vjera - kršcani, židovi i muslimani mogu živjeti ravnopravno i to je dobro za sve - rekao je Rau i naglasio kako su njegova razmišljanja i stajališta aktualna i danas. Oprimjerio je to aktualnom raspravom o zabrani muslimanskim uciteljicama nošenje marama u školama.
"Država štiti slobodu svakog pojedinca, da prakticira svoju vjeru, sve dok ne krši Ustav. Država medutim nema zadacu utvrdivati koja je religija bolja ili da prednost daje bilo kojoj religiji."izjavio je njemacki predsjednik dodavši kako bi to stajalište sigurno dijelio i Gotthold Ephraim Lessing.