1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

25 godina Schengena – priča o uspjehu

25 godina nakon potpisivanja Schengenskog sporazuma Njemačka može biti zadovoljna. Sigurnost nije bila cijena koju je morala platiti za veću slobodu kretanja.

Ukidanje kontrole kretanja ljudi na graničnim prijelazima unutar Europske unije bio je mukotrpan proces. Sporazum poznat kao „Schengen 1“ potpisale su 14. lipnja 1985. prvo samo zemlje Beneluksa, Njemačka i Francuska. Pet godina kasnije sklopljen je dogovor o „provedbi“ tog sporazuma, poznat pod imenom „Schengen 2“. A taj je, pak, stupio na snagu 26. ožujka 1995. Razlog kašnjenja bio je, uz ostalo, ponovno ujedinjenje Njemačke.

Granične kontrole su stvar prošlosti

Granične kontrole su stvar prošlosti

Tek 21. prosinca 2007. Schengenu se pridružuje još devet zemalja, među njima i istočni susjedi Njemačke i nove članice EU-a Poljska i Češka. Ovu fazu proširenja Schengenskog sporazuma obilježila je sumnjičavost. Mnogi, osobito regionalno obojeni njemački mediji, u to su vrijeme smatrali da će ukidanje graničnih prijelaza na istočnoj granici imati katastrofalne posljedice po unutarnju sigurnost. Naširoko se smatralo da će ekonomski nesrazmjeri neizbježno dovesti do drastičnog porasta kriminala.

Nema sloma sigurnosne arhitekture

Granične kontrole u Estoniji, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj ukinute su 21. 12. 2007.

Granične kontrole u Estoniji, Latviji, Litvi, Malti, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj ukinute su 21. 12. 2007.

Međutim, ništa se od toga nije dogodilo. Glasnogovornik njemačkog ministarstva unutarnjih poslova Markus Beyer ovo objašnjava i time da je policija i dalje aktivna, iako je možda promijenila taktiku. „Ukidanje graničnih kontrola ne znači da se policija povlači“, rekao je Beyer. „Mi smo zemlja usred Europe i time destinacija za kriminalce. Naša policija protiv njih djeluje u ophodnjama i ciljanim potjerama.“

Kriminalističke statistike istočnonjemačke savezne pokrajine Brandenburg, koja dijeli granicu s Poljskom, zapanjujuće su. Kad je Poljska 2008. godine pristupila schengenskoj zoni, stopa kriminala pala je za čak 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Beyer ističe učinkovitost međudržavne policijske suradnje u Schengenskom prostoru. Elektronski sigurnosni sustav SIS omogućuje usporedbu podataka o sumnjivim osobama i kriminalcima u samo nekoliko sekundi.

Granica Njemačka-Poljska

Strah od porasta kriminalnih djelatnosti pokazao se neosnovanim

Zahvaljujući Schengenu njemačka policija sumnjive osobe u mnogim slučajevima može nastaviti goniti i u susjednim zemljama. Tako je s Poljskom sklopljen ekstenzivan sporazum o prekograničnim policijskim ovlastima. Francuska, međutim, takav sporazum zasad ne želi potpisati.

Udobnije i ležernije prelaženje granice

Milijunima Nijemaca schengenska zona donijela je prije svega veću slobodu kretanja – putuju jednostavnije i bez gužvi na graničnim prijelazima, idu na shopping izlete u susjednu zemlju ili odmor u inozemstvo koje više ni ne percipiraju kao takvo. A da ne spominjemo gospodarske aspekte slobodnog protoka robe te skorašnjeg neograničenog pristupa tržištima rada.

Siegfried Behrendt je gospodarski menadžer u Investicijskom centru u Frankfurtu na Odri, njemačkom gradu na granici s Poljskom. Smatra da je Njemačka pobjednica Schengenskog procesa te podsjeća na njezinu snažnu usmjerenost na izvoz. „Povećanjem kupovne moći u Istočnoj Europi za nas je nastalo novo, snažnije tržište“, kaže Behrendt. “A tu je i pitanje regrutacije kvalificirane radne snage. Nakon uvođenja potpune slobode kretanja radnika 2011. godine njemačke su tvrtke ponovno dobile mogućnost da zaposle kvalitetno osposobljene radnike obrazovane u istočnoj Europi.”

Schengen je doprinio jačanju suradnje zemalja potpisnica na području pravosuđa, a od toga je koristi imala i Njemačka. Tako je, primjerice, omogućio brže izručenje kazneno gonjenih osoba i brže donošenje presuda. Schengenski sporazum Njemačkoj je također olakšao postupanje s ilegalnim doseljenicima. Te osobe zbog takozvanih dogovora o deportaciji bez daljnjega mogu biti vraćene u zemlje iz koje su ušle u Njemačku.