1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

25 godina od YUxita

25 godina neovisnosti Hrvatske i Slovenije, kao i uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu su neke od tema kojima se bavi njemački tisak.

"25 godina „YUxita – Slovenija i Hrvatska se nalaze pred brdom problema“, naslov je tekst u austrijskom listu Tiroler Tageszeitung u kojem autor piše da su „i četvrt stoljeća nakon proglašenja neovisnosti, društva i politika u Sloveniji i Hrvatskoj duboko podijeljena na lijeve i desne. I na ekonomskom planu se čeka na mnoge reforme“.

„Osvrćući se na 25 godišnjicu proglašenja neovisnosti većina medija i političara je mišljenja da je Slovenija, za razliku od Hrvatske, iskoristila više šansi. To je tako prije svega zbog rata u Hrvatskoj u kojem je poginulo nekoliko desetina tisuća ljudi, dok je četvrt milijuna protjerano. Tu su i razaranje industrije kao rezultat oružanih borbi između Hrvatske i srpske manjine potpomognute iz Beograda. Dok je Slovenija, koja se turističkim rječnikom rečeno, nalazi na sunčanoj strani Alpa, već 2004. godine postala članica EU-a i NATO-a, Hrvatska je članica NATO-a postala pet godina kasnije, a EU-a prije tri godine. Dok je Slovenija ubrzo postala „uzorni član“, Hrvatska je do danas ostala problematična zemlja, na primjer kroz sporove sa susjedima, Slovenijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom“, piše ovaj list.

Tiroler Tageszeitung dodaje i da je povijesni jaz u društvu između lijevih i desnih ostao nepremostiv. Tko se u Drugom svjetskom ratu borio na strani fašističkih Hitlerovih pomagača ili komunističkih partizana? Tko je imao kakvu ulogu u ratu prije 25 godina? Nedavno je vođa slovenske oporbe Janez Janša, zbog navodne veleizdaje podnio tužbu protiv Milana Kučana, „oca neovisnosti“. Najveća stranka u Hrvatskoj, HDZ, ponovo potiče stare rovovske borbe. Fašističke pjesme se ne čuju samo na nogometnim stadionima. Čak je i jedan ministar osumnjičen da želi oživjeti fašističke ideje“.

Autor teksta također podsjeća da se Slovenija, zahvaljujući pomoći iz EU-a, uspjela izvući iz krize u kojoj se našla 2013. godine. „U Hrvatskoj je sasvim drugačije: glomazna državna uprava često guši privatno poduzetništvo. Korupcija je raširena. Reforma obrazovanja, pripremana godinu i pol dana, našla se pod znakom pitanja. Trećina plodne zemlje je neobrađeno, jer se obrada ne isplati. Posljedica svega toga je masovno iseljavanje, prije svega mladih i dobro obrazovanih ljudi. To dovodi do toga da u domaćim staračkim domovima i bolnicama nedostaje osoblja.“

Kraj SFRJ i početak rata

WDR je danas objavio reportažu o raspadu bivše Jugoslavije i odcjepljenju Slovenije i Hrvatske.

„Bio je to kraj Jugoslavije i početak rata u kojem je neobuzdani nacionalizam od mirnog susjeda napravio smrtnog neprijatelja. Središnja vlada u Beogradu je odmah reagirala na odcjepljenje bivših republika. Bivši predsjednik Kučan je tada rekao da „tu mogućnost nije podcijenio, ali i da nije računao na takav brutalan odnos“. Tenkovi JNA su prolazili ulicama u Ljubljani, a artiljerija je pucala. Međutim, deset dana kasnije srbijanski predsjednik Slobodan Milošević prekida borbe i ne staje na put nezavisnosti Slovenije. Srpska manjina u Sloveniji, koja je bila mala, nije igrala ulogu u njegovim ratnim planovima o balkanskoj sili - Velikoj Srbiji“.

„U medijskoj sjeni početka rata u Iraku je počeo i rat na Balkanu. Gdje su Srbi ulazili, gotovo svakodnevno su vršeni masakri i protjerivanja. Tamo gdje su hrvatski vojnici zaustavili Miloševićeve trupe, sličnu sudbinu je doživljavalo srpsko stanovništvo. Radovan Karadžić je još prije potpirivao bosanske Srbe: „Nemojte misliti da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak“. Bosanski Srbi su tri godine držali Sarajevo u opsadi i dvije trećine zemlje stavili pod svoju kontrolu. Za ratne zločine počinjene za to vrijeme je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora. Kada su u studenom 1995. godine Dejtonskim sporazumom okončane sve borbe, preko četiri milijuna ljudi u bivšoj Jugoslaviji je izgubio svoj dom, a više stotina tisuća ljudi život, podsjeća WDR.

Ivan Perišić

Ivan Perišić

Hrvatski uspjeh u Francuskoj

Florian Haupt u listu „Berliner Morgenpost“ piše o nogometnoj reprezentaciji Hrvatske i objašnjava zašto je hrvatska ekipa s nogometnim zvijezdama poput Luke Modrića i Ivana Rakitića tako uvjerljiva i zašto će u Francuskoj otići daleko.

Haupt tekst počinje anegdotama navodeći kako je Vedran Čorluka, dok je igrao u Tottenhamu s konobarom u jednom restoranu zamijenio sat vrijedan 50.000 eura, za obični ručni sat kojeg je imao konobar. Tu je i Ivan Perišić kojeg je još kao tinejdžera njegov otac s ostatkom obitelji poslao da igra u Francuskoj kako bi kod kuće farmu spasio od bankrota. "Hrvatska nema samo nogometaše za velike ciljeve, nego i osobe s karakterom."

Haupt ističe da nogometaši odavno igraju zajedno i da imaju pravi „miks“ etabliranih i talenata u usponu. U Hrvatskoj nitko neće zaboraviti Europsko prvenstvo 2008. godine, kada je nakon tri pobjede u prvom kolu, među kojima i pobjeda protiv Njemačke, Hrvatska izgubila od Turske nakon izvođenja jedanaesteraca. Modrić je tada plakao i rekao da mu je to bio najgori poraz u karijeri, napominje autor, koji ne zaboravlja spomenuti i izgrede hrvatskih „navijača“, zbog kojih su već izrečene i kazne.