1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

2016.: Rijetko dobra godina za Putina?

2016. je, kako se čini iz perspektive ruskog predsjednika Putina, bila uspješna prije svega na vanjskopolitičkom planu.

Da je Vladimir Putin poljoprivrednik, sada bi mogao slaviti žetvenu zahvalnicu. Sjeme, koje je ruski predsjednik zasadio i zalijevao na kraju ove godine donosi toliko mnogo plodova kao rijetko kada ranije. Ovo je mišljenje brojnih zapadnih stručnjaka i medija koji 2016. godinu opisuju kao "super godinu" za Kremlj (Frankfurter Allgemeine Zeitung). I u Rusiji čak i prema Kremlju kritički raspoložen list Nowaja Gaseta zaključio je da je ovo za vjerojatno većinu Rusa bila "najuspješnija godina": "Godina bez potresa". Ova procjena se ipak pokazala kao preuranjena. Putinovu navodno ružičastu godišnju bilancu gurnuo je u drugi plan strašni atentat iz Ankare u kojemu je jedan turski policajac ubio ruskog veleposlanika u Turskoj. Ubojica je ovaj čin nazvao osvetom za rusku intervenciju u sirijskom konfliktu. Zbog pogreba ovog diplomata Putin je svoju veliku godišnju konferenciju za tisak pomaknuo sa četvrtka na petak.

Putin na komemoraciji ubijenom diplomatu

Putin na komemoraciji ubijenom diplomatu

Pobjeda u Alepu, poraz u Palmiri

Gledano iz Putonovog ugla ono što trenutno ide dobro je prije svega aktualna svjetska politika. Bilo je situacija u kojima je Rusija igrala aktivnu ulogu i onih za koje se sumnjalo da Moskva u njima ima svoje prste. A konačno, bilo je i potpuno slučajnih razvoja situacije koje su išle na ruku Moskvi.

U prvu grupu spada Sirija. Vojna pomoć Moskve predsjedniku Bašaru al-Asada kojemu je prijetio poraz u ratu protiv pobunjenika dovela je do prekretnice. Kao dosadašnji vrhunac slovi bitka za Alep.

Za Jensa Siegerta je Sirija "ključni vanjskopolitički uspjeh" Vladimira Putina koji svoje korijene vuče još iz 2015. godine. "Rusija je zahvaljujući njemu postala igrač na najvišoj međunarodnoj razini", kaže bivši šef moskovskog ureda Zaklade Heinricha Bölla u Moskvi.

Sličnoga je mišljenja i Alexander Rahr, savjetnik Gazproma i direktor za istraživanje Njemačko-ruskog foruma. Rahr ipak upozorava da rat u Siriji još nije završen: "Uloga Rusije će se mjeriti po tome kako će se stvari dalje odvijati u Siriji."

Alexander Rahr

Alexander Rahr

A da se sve ne odvija po planovima Moskve pokazala je Palmira. Teroristička milicija Islamska država (IS) u prosincu je ponovo zauzela grad iz kojega je pola godine ranije bila protjerana uz pomoć ruske vojske i gdje je ruski Simfonijski orkestar održao koncert koji je privukao veliku medijsku pozornost.

Pobjeda pragmatizma u odnosu prema Turskoj

I iznenađujuće brzo rješavanje prijepora s Turskom Putin bi mogao uknjižiti kao pobjedu. Inače vrlo prijateljski odnosi rapidno su pogoršani nakon što su turske zračne snage koncem studenog 2015. godine oborile ruski borbeni zrakoplov na granici sa Sirijom. Rusija je na to reagirala gospodarskim sankcijama. Tek je pismena isprika turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u lipnju otopila led. Danas su Moskva i Ankara ponovo partneri i usuglašavaju svoj odnos prema Siriji. Osim toga, Rusija je ponovo nastavila raditi na planovima za izgradnju plinovoda kroz Crno more. Za Moskvu je ovaj projekt strateški važan kako bi zaobišla Ukrajinu kao tranzitnu zemlju.

Pomirenje s Turskom je za Putina "diplomatska pobjeda", kaže Andrej Kolesnikov iz Carnegie Centra u Moskvi. Ipak, dodaje, bilo bi pogrešno reći da je Rusija uspješno kaznila Tursku. "To je kompliciranije", kaže Kolesnikov. Prema njegovim riječima, pobijedili su pragmatični interesi obje zemlje.

Putin polaže nade u Trumpa

Kao najveći vanjskopolitički uspjeh Moske u ovoj godini se često navodi pobjeda republikanskog kandidata Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u. Vlada u odlasku i poražena kandidatkinja demokrata, bivša ministrica vanjskih poslova Clinton, predbacuju ruskom vodstvu da se miješalo u izbornu kampanju hakerskim napadima. Moskva to opovrgava. Trumpova pobjeda spada stoga u kategoriju onih događaja u kojima ulogu Moskve i prije svega njezin utjecaj na konačni rezultat nije moguće jasno dokazati.

Da će Rusija od rezultata izbora u SAD-u profitirati, za stručnjake je nesporno. Rusiju je iznenadilaTrumpova pobjeda stoga ju ona još više veseli, vjeruje Rahr. "Trump je bio veliki dobitak za Kremlj", smatra Rahr. Ukoliko novi američki predsjednik, kako je najavio, bude radio na približavanju s Rusijom i na prvo mjesto stavi interese umjesto sustava vrijednosti, Rusiji bi to itekako odgovaralo.

Sankcije kao poraz

Hans-Henning Schröder, bivši stručnjak za Rusiju u berlinskoj Zakladi za znanost i politiku vjeruje da je Rusija na vanjskopolitičkom planu igrala rizičnu Va-Banque igru i da bi ipak mogla pobijediti. "Ako Trump ne podrži Ukrajinu i u Siriji bude djelovao u suradnji s Rusijom, onda su se svi rizici ispostavili kao hrabri, ali ispravni", kaže Schröder.

Hans-Henning Schröder

Hans-Henning Schröder

Kada se govori o rizicima, misli se na sankcije koje su prije dvije godine uvedene zbog ruske aneksije Krima i djelovanja Rusije na istoku Ukrajine. U Europskoj uniji je 2016. godine bilo puno zemalja poput Italije koje su bile za ukidanje sankcija. U jednom trenutku je izgledalo kao da će sankcije biti smanjene. Ipak koncem godine je EU produžio sankcije na idućih šest mjeseci. Nastavak sankcija sa Zapada spada u rijetke Putinove poraze u 2016. godini, smatra savjetnik Gazproma Alexander Rahr i dodaje da one pogađaju rusko gospodarstvo.

Još važniji od ukidanja sankcija za Moskvu mogao bi biti razvoj situacije na tržištu nafte. Odluka država OPEC-a i Rusije da smanje količinu vađenja nafte i tako povećaju cijene koje su pale za rusko je gospodarstvo od presudne važnosti, misli Hans-Henning Schroeder.

Jalta2 ili Bečki kongres2?

Zapadni svijet s Trumpom kao američkim predsjednikom koji dovodi u pitanje stare saveze kao što je NATO, u kojemu Europska unija proživaljava najdublju krizu zbog Brexita, vala migranata i terora i u kojemu na vlast dolaze proruski predsjednici, kao recimo u Bugarskoj - to bi u Moskvi moglo izazvati slavljeničko raspoloženje O tome što ruski predsjednik doista želi i kako vidi novi svjetski poredak stručnjaci imaju različita mišljenja. Hans-Henning Schröder vjeruje da Putin nastoji doći do jedne vrste "Jalte 2", nove podjele svijeta na sfere utjecaja kao 1945. godine. Ukrajina bi time potpala pod rusko područje vlasti. Alexander Rahr s druge strane vjeruje da Kremlj prije želi novi Bečki kongres, kao onaj 1815. godine, na kojemu bi se "velike sile usuglasile o interesima Europe".

Kada je riječ o povlačenju bilance, stručnjaci upućuju na to da su brojni uspjesi Rusije u ovoj godini bili samo etapne pobjede. Bilo da je riječ o Trumpu na mjestu američkog predsjednika, ratu u Siriji ili rascjepima na Zapadu, riječ je o situacijama koje još nisu okončane i koje bi mogle krenuti u drugačijem smjeru nego što se Moskva nada. "Multipolarni svijet može biti inficiran kaosom", kaže Alexander Rahr.

Moskovski stručnjak Andrej Kolesnikov rezimira: Među plodovima Putinovih pobjeda jedva da ima neki koji nije natruo.

Preporuka uredništva