1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

2014. u Hrvatskoj: godina pada moćnika i prosvjeda branitelja

Očekivano, izborna 2014. bila je godina politizacije i nastavka podjela hrvatskih građana. Zatvore su punili političari i dužnosnici opterećeni optužbama za korupciju i kriminal, a pogoršali su se i odnosi sa Srbijom.

„Ako je Bandić krao, i nama je dao“

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić godinama je slovio kao neuništivi političar, neprikosnoveni vladar metropole. Za jedne „čovjek iz naroda“, za druge primjer korumpiranog populista. Tu razliku u mišljenjima pokazalo je i njegovo pritvaranje zbog sumnji na brojne koruptivne radnje; dok su jedni likovali zbog pada moćnika, drugi su prosvjedovali optužujući vladajuće da su pokrenuli progon kako bi suzbili Bandićeve predsjedničke ambicije. „Ako je krao, i drugima je dao“, bio je argument brojnih Bandićevih pristaša tih dana. „Očito kod velikog dijela građana postoji toliko nezadovoljstvo s mainstream političkim strankama da su spremni reći kako je Bandić nešto napravio za sebe, ali je puno napravio i za Zagreb“, izjavio je za DW politolog Berto Šalaj. Nakon položene jamčevine od 15 milijuna kuna, Bandiću je odobren izlazak iz pritvora i zabranjeno obavljanje gradonačelničke dužnosti koju je, u svom populističkom stilu, dobrovoljno zamijenio volontiranjem u Crvenom križu.

Marina Lovrić Merzel – iz istražnog zatvora u Sabor

Iza rešetaka je, zbog sumnji na milijunske zloporabe, završila i sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel. Jednoj od najmoćnijih žena vladajućeg SDP-a pripisivala se nedododirljivost, unatoč javnim optužbama za nezakonito poslovanje. Protivnici su joj zamjerali i kumstvo s ministrom Slavkom Linićem, a javnost se zabavljala njenim, neki tvrde, nerasvijetljenim putem do uspjeha. Lovrić Merzel se je u pritvoru odrekla županske funkcije, što je bio uvjet za obranu sa slobode, a političku je karijeru nastavila u parlamentu, nakon aktiviranja zastupničkog mandata. Stranci, poručila je, nije zamjerila što ju je izbacila, jer je to bila normalna stvar u takvim okolnostima.

Slavko Linić – optužio, ali nije dokazao

Slavko Linić

Linić je smijenjen i izbačen iz SDP-a

Zbog političke odgovornosti smijenjen je ministar financija Linić, priopćio je premijer Milanović okončavši tako dugotrajne napetosti sa svojim najbližim suradnikom. Razlog je predstečajna nagodba kroz koju je, objavio je premijer, pogodujući tvrtki Spačva, oštetio državni proračun. Uz to, na teret mu je stavio i tešku narav. Linić, koji je kao brojni stranački neposlušnici, izbačen iz SDP-a, uskoro je iznio niz teških optužbi na račun premijera. Najteža od njih je ona o zloporabi tajnih službi, no nikad je nije dokazao. Ustvrdio je tada i da je na zalasku političke karijere, da bi samo par mjeseci kasnije objavio da će se sa svojom listom natjecati na parlamentarnim izborima 2015. godine.

Do skijališta na račun građana

Uz pobrojano, na račun vladajućih su upisane brojne afere, posebice kada se radi o zdravstvenom sektoru. Tako je otkriveno i da je ministar zdravlja Siniša Varga, dok je bio šef Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na obnovu sobe za sastanke potrošio čak 1,2 milijuna kuna. I to sve u situaciji kada javno zdravstvo grca u dugovima, a pacijenti na dijagnostičke postupke čekaju mjesecima. Varga se je pokušao opravdati dotrajalim instalacijama u spomenutoj sobi da bi već na kraju godine, sada kao ministar zdravlja, otišao na skijanje u Italiju sa službenim automobilom i vozačem. Iako nije učinio ništa izvan propisa, nakon pritiska medija i burne reakcije sve siromašnijih građana koji o skijanju mogu samo sanjati, trošak dokoličarenja je ipak uplatio u državni proračun.

Suđenje koje više nikog ne zanima

Josip Perković i Anto Nobilo

Perković i njegov odvjetnik Nobilo u sudnici u Münchenu

Nakon višemjesečnih otezanja, bivši udbaš Josip Perković izručen je Njemačkoj koja mu sudi zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Bavarskoj 1983. godine. Zadovoljilo je to velik dio hrvatskih građana koji ni danas ne razumiju zašto je Vlada pokušala spriječiti to izručenje. U javnim su se raspravama kao argumenti izvlačile osobne veze s Perkovićem i njegovim sinom Sašom, savjetnikom predsjednika Josipovića, nikad objavljene tajne u vezi s Inom, ali i zaštita nacionalnih interesa, budući je Perković bio i bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U međuvremenu je interes javnosti splasnuo pa većina hrvatskih medija gotovo da i ne prati što se događa u sudnici Višeg pokrajinskog suda u Münchenu.

Prva presuda za javno sramoćenje

Općinski sud u Zagrebu proglasio je krivom novinarku Slavicu Lukić zbog toga što je pisala o protežiranju jedne privatne zdravstvene ustanove kroz ugovore s javnim zdravstvom. Iako je Lukić o trošenju javnog novca pisala istinito, sudac nije smatrao da je riječ o javnom interesu pa ju je osudio zbog sramoćenja što mu je omogućila moralno dvojbena novina kaznenog zakona. Sama činjenica da je s 80 dnevnih dohodaka kažnjena novinarka, a ne izdavač, dodatno je zastrašila hrvatske novinare ionako izmučene egzistencijalnim problemima i smanjivanjem radnih prava. Srećom, presudu je ukinuo Županijski sud, a brojne su organizacije, među njima i OESS, pozvale na ukidanje sporne odredbe Kaznenog zakona.

Uspješna i neuspješna referendumska inicijativa

Na krilima uspjeha referendumskog ograničavanja braka isključivo na heteroseksualne parove, organizacija U ime obitelji pokušala je novim referendumom izmijeniti izborno zakonodavstvo. Spuštanje izbornog praga uz preferencijalno glasovanje mnogi su protumačili kao način za ulazak šefice inicijative Željke Markić i njenih istomišljenika u Sabor što je rezultiralo i nedovoljnim brojem potpisa. Druga je inicijativa, ona u organizaciji cestarskih sindikata i nevladinih organizacija, a protiv davanja autocesta u koncesije, uspjela. Usprkos činjenici da je prikupljeno više od pola milijuna potpisa i da će referenduma biti, vlada je odlučila to ignorirati. Otvorene su neobvezujuće ponude koje će, smatraju vladajući, pomoći zatvaranju velikog dijela javnog duga.

Referendum protiv istospolnih brakova

Referendumom s kraja 2013. su onemogućeni istospolni brakovi, no 2014. je donesen Zakon o životnom partnerstvu

Sklopljeni prvi gej brakovi

Iako je referendumom u Ustav ugrađena odredba o heteroseksualnosti braka, Vlada je Zakonom o životnom partnerstvu pokušala neutralizirati ovu prepreku stavljenu pred istospolne zajednice. Sve je isto, samo što se ne zove brak, ponosno su ustvrdili vladajući, uz oštro protivljenje konzervativnih inicijativa koje su poručile da su Banski dvori još jednom izigrali volju građana. Štoviše, od regulatornih se tijela bezuspješno pokušalo ishoditi i kažnjavanje medija koji su koristili sintagmu „gej brak“. Iako su protivnici, vođeni podacima popisa stanovništva, tvrdili da će svega nekoliko ljudi konzumirati novostečena prava, do sada je sklopljeno nekoliko desetaka životnih partnerstva, a još ih je toliko u najavi.

Borba dijela branitelja protiv „Jugoslavena“

Više od dva mjeseca u šatoru razapetom pred Ministarstvom branitelja prosvjeduju najteži hrvatski ratni vojni invalidi. Traže bezuvjetnu smjenu svog ratnog kolege ministra Predraga Matića i njegovih najbližih suradnika. Između ostalog, pobunili su se zbog prebacivanja dijela prava iz braniteljskog u resor socijale te ugrožavanja njihovog dostojanstva, ali i nikad dokazane tvrdnje da vladajući žele izjednačiti žrtvu Domovinskog rata i agresora. Iako je riječ tek o dijelu braniteljske populacije koja broji pola milijuna građana, nelegalno razapet šator na glavnoj zagrebačkoj prometnici se pretvorio u najživlju političku pozornicu na koju su zakoračili brojni političari, ali i oni koji to tek namjeravaju postati. Prosvjednici su transparentom poručili kako sve one koji se ne slažu s njima smatraju - Jugoslavenima.

Šešeljev izlazak iz haškog pritvora

Vojislav Šešelj

Slučaj Šešelj ujedinio je saborske zastupnike

Izlazak teško bolesnog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na privremenu slobodu iz haškog pritvora u Hrvatskoj je dočekan kao konačan dokaz moralnog posrtanja Haškog tribunala. Iako su vladajući isprva odlučili čvrsto zažmiriti na Šešeljeve anticivilizacijske nastupe po Srbiji i nove ratne pokliče, slučaj se je premetnuo u goruće unutarnje političko, ali i vanjskopolitičko pitanje. Odnosi Hrvatske i Srbije su ohlađeni do te mjere da je premijer Milanović odbio doći u Beograd na sastanak s kineskim premijerom Lijem Keqiangom. Istovremeno se Šešelj, uz pomoć nekih domaćih medija, aktivno uključio u predizbornu kampanju, a protiv aktualnog predsjednika Ive Josipovića. Dobra je stvar u cijeloj priči što su građani imali rijetku priliku vidjeti saborske zastupnike potpuno ujedinjene oko takozvane rezolucije o Šešelju.

Preporuka uredništva