2014. - godina s manje stresa i više sporta?

„Odlučila sam slijedeće godine redovito ići u fitness studio“, kaže 41-godišnja Sabine. „A ja sam odlučio imati više slobodnog vremena“, dodaje 60-godišnji Hans. Ovako kao njih dvoje zapravo se na prijelazu iz jedne godine u drugu ponaša, razmišlja i planira gotovo 40 posto stanovnika Njemačke. Među odlukama i željama za slijedeću godinu na prvom mjestu se nalazi – manje stresa, zatim, više vremena za obitelj, prijatelje i sport te manje trošenja novaca. Tako je to i ovaj put. Institut za istraživanje javnog mijenja Forsa, u svojem redovitom izvješću na kraju godine naveo je upravo ove rezultate. Forsa, koja još od 2006. godine po nalogu zdravstvenog osiguranja DAK provodi ova istraživanja, ovaj je put ispitala više od 3.000 žena i muškaraca diljem Njemačke.

Prvi psihološki princip

„Nova Godina je za mnoge jedna vrsta novog početka. Iza toga stoje takoreći tri psihološka principa. Ovi planovi i odluke su zapravo izraz kontrole koju želimo imati nad svojim životima. Mi želimo kontrolirati jer nas stres, koji je zapravo izvan naše kontrole, čini bolesnim“, objašnjava psiholog iz Bochuma Jürgen Margraf. Slično navodi i Stephan Grünewald, jedan od osnivača Instituta Rheinhold za istraživanje tržišta u Kölnu. „Novogodišnje odluke nam daju neku vrstu smjernica i novi impuls. Mogli bismo reći, da time stvaramo sliku osobe kakva bismo željeli biti“, kaže on.

Nerealno velik optimizam

Drugi razlog zašto na prijelazu iz stare u novu godinu uvijek iznova stvaramo planove i donosimo odluke je činjenica da je čovjek u svojoj osnovi često nerealistično optimističan. „Zapravo mislimo da možemo više nego što je to stvarno slučaj. Primjerice, slično je i kada je u pitanju vanjština. Na skali od 1 do 100, prosječni Nijemac ili Njemica će reći da se po pitanju ljepote nalazi na oko 75 a ne 50. Kada govorimo o novogodišnjim odlukama mislimo da je dovoljno „samo odlučiti i onda možemo postići sve“, objašnjava psiholog Margraf.

„Istodobno ovim odlukama otvaramo jednu vrstu borbene zone. Ako primjerice odlučimo prestati s pušenjem ili se više baviti sportom, tada započinjemo trajnu borbu protiv ovisnosti o nikotinu ili pak borbu protiv lijenosti i udobnosti. Time život dobiva jednu sasvim novu dramaturgiju, naravno i zato što nam zapravo u svakom trenutku prijeti – poraz“, objašnjava Stephan Grünewald.

Do ožujka se sve opet zaboravi

A poraz pak vrlo brzo nakon Nove godine doživaljavaju mnogi. Samo polovica Nijemaca uspije svoje odluke provoditi u djelo dulje od tri mjeseca. Prema mišljenju psihologa Margrafa, razlog tome je već spomenuti nerealistični optimizam.

No dvojca stručnjaka za one najupornije i najodlučnije ipak imaju nekoliko savjeta. „Dobro je razraditi plan i podijeliti ga na nekoliko dijelova, odnosno koraka. Bilo bi dobro i voditi jednu vrstu dnevnika, takoreći – kao pismenu kontrolu. Kada je riječ o sportu, tada to ne treba značiti već prvog dana u siječnju protrčati 10 kilometara, već razraditi jedan polagani trening trčanja. No, najvažnije od svega je zapravo postaviti si onakve ciljeve koji su realni i koje možemo dosegnuti“, kaže Margraf. On si osobno, tu i tamo također postavlja ciljeve i donosi nove odluke. No on to u pravilu, kako kaže, čini za svoj rođendan a rijeđe za Novu godinu. „Iznimka je odluka da treba biti manje stresa. Nju donosim na svako Silvestrovo i tu i tamo to čak uspijem provesti u djelo“, priznaje ovaj psiholog.

Slično ove godine planira i nada se 41-godišnja Sabine. Sportom se u 2014. želi baviti u „svakom slučaju i nakon ljeta“. „Barem do jeseni!“, kaže ona.