1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

2013: godina naivnog vladanja i referendumskih ratova

Iza Hrvatske je još jedna teška godina obilježena svjetonazorskim podjelama i nesnalaženjem vladajućih u vrtlogu gospodarske krize. Mnogi smatraju da je vlada premijera Milanovića podbacila, no alternativa se ne nazire.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju

Nakon desetljeća pregovora, Hrvatska je ipak ušla u Europsku uniju. Slavilo se u sjeni teške ekonomske krize, taman toliko da se u "veliku europsku obitelj" ne uđe tiho i nezamijećeno. Premijer Zoran Milanović je poručio da Zagreb neće zaboraviti susjedne zemlje, posebno Srbiju, kojima će biti na pomoći u eurointergracijama koje im slijede. Idućih 6 mjeseci i ono malo građanskog eurooptimizma se istopilo u gospodarskom glibu, a postalo je i jasno da zemlja nema kapaciteta za privlačenje novca iz europskih fondova. Upravo su oni, prema tvrdnjama vladajućih, trebali postati zamašnjak hrvatskog gospodarstva. Umjesto toga, Hrvatska je ušla u postupak prekomjernog deficita. Podsjetimo, Hrvatska je 2012. godine referendumom pitala građane žele li ući u EU, a kako bi referendum bio važeći, ukinula je odredbu o obaveznom natpolovičnom odazivu birača. Upravo to će se pokazati izvorom mnogih problema s kojima se vlada suočila u 2013. godini, a koje nije na vrijeme predvidjela.

Ustavni sud privremeno suspendirao zdravstveni odgoj

Uvođenje seksualnog odgoja kao sastavnice zdravstvenog odgoja u hrvatske škole stvorilo je ranije neviđenu ideološki frontu među hrvatskim građanima. Potpomognute Katoličkom crkvom, konzervativne građanske udruge pokušale su srušiti kurikulum novouvedenog predmeta koji je od samog početka i među nastavnicima doživljavan kao "neželjeno dijete". Naime, dok su se nastavnici osjetili preopterećenim i nekompetetntnim za predavanje materije, spomenute udruge su željele same u školama provoditi konzervativni zdravstveni odgoj i za to, dakako, biti plaćene. Na kraju je Ustavni sud privremeno suspendirao zdravstveni odgoj i to zbog proceduralnih grešaka koje su postale način rada aktualne lijevo-liberalne vlade.

Hrvatska referendum

Po Hrvatskoj su se vodile masovne kampanje za i protiv istospolnog braka

Brak je obranjen, ne zna se od čega

Podjele započete na zdravstvenog odgoju, produbljene su do neslućenih razmjera kroz zabranu braka homoseksualcima ustavnom definicijom braka kao heteroseksualne zajednice. Ova je tema, usprkos činjenici da je na burzi nezaposlenih 362 tisuće ljudi i da ispod granice siromaštva živi gotovo milijun Hrvata, postala toliko važna za hrvatske građane da su isti ti građani po prvi puta od osamostaljenja države sazvali referendum i na njemu potrošili više od 40 milijuna kuna. Pobjedu su odnijeli protivnici zdravstvenog odgoja, okupljeni pod novom etiketom "U ime obitelji". Ni ova priča nije prošla bez Ustavnog suda, koji je dopustio referendumsko pitanje "Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?" Pri tome je, ipak, zabranio da se ista odredba koristi za zaustavljanje razvoja ljudskih prava pa je vlada Zorana Milanovića u proceduru uputila novi Zakon o životnom partnerstvu, koji će homoseksualnim parovima omogućiti sva bračna prava osim posvajanje djece i umjetne oplodnje. I dakako, da svoju zajednicu, obzirom na referendum, nazivaju brakom. Da se referendumska pravila nisu mijenjala za potrebe ulaska u EU, referendum o braku ne bi važio. Naime, na birališta je izašlo tek 37,9 posto birača, od čega je 65,87 post bilo za referendumsko pitanje.

Rat u Vukovaru još uvijek traje

Dvojezične ploče u Vukovaru

Dvojezične ploče u Vukovaru

Iako je rat završio, hrvatski grad heroj i simbol ratnog razaranja – Vukovar i dalje ima svoj Stožer za obranu koji ga je u godini na izmaku branio od jednog pisma – ćirilice. Naime, ustavnim je zakonom propisano da se ove godine u Vukovar uvede dvojezičnost pa su na vladine zgrade postavljene ploče na hrvatskom i srpskom jeziku. Prosvjednici vođeni Stožerom i vlada su "igrali na iscrpljivanje"; ploče su razbijane i nove ponovo postavljane. Ćirilica je, tvrde protivnici, simbol neprijateljskih srpskih snaga koje su razorile grad. Prije toga, dodaju, treba procesuirati dio vukovarskih Srba koji su navodno sudjelovali u ratnom zločinu, a od srpskih susjeda traže da kažu gdje su pokopani nestali Vukovarci. Vukovarski Srbi tvrde da žive u atmosferi straha, dok su protivnici ćirilice sakupili dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma na kojem bi se građani izjašnjavali jesu li za to da se u javnu uporabu uvede pismo nacionalne manjine tek kada manjina u određenom gradu, mjestu ili općini postane – većina.

Najduži štrajk u povijesti Hrvatske

Sporenje oko prava iz Kolektivnog ugovora dovelo je do najdužeg štrajka bolničkih liječnika – čak 58 dana. Sindikati liječnika su tražili priznavanje prava koja im je 2010. godine priznala bivša vlada, a koja je sud u lipnju ove godine proglasio ništavnim. Nakon što su se ionako duge liste čekanja na dijagnostiku trostruko produžile, vlada je odlučila proglasiti radnu obvezu za liječnike, a kako bi zaštitila zdravlje građana kao nacionalni interes. Sindikati su se, očekivano, požalili Ustavnom sudu koji je srušio i ovu vladinu odluku. Naime, ustavni suci su utvrdili da su se vladajući pozvali na odredbe nevažećeg zakona, iako su se mogli poslužiti drugim instrumentima poput sudske zabrane štrajka. Milanovićeva vlada još je jednom pala na proceduri, a liječnici najavljuju da se štrajk nastavlja.

Slučaj bivšeg udbaša

Zoran Milanović

Premijer je najavio ustavne promjene

Samo 2 dana prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju parlamentarna je većina zakonskim izmjenama onemogućila primjenu europskog uhidbenog naloga na slučajeve zločina počinjenih prije kolovoza 2002. godine. Na taj je način zaštićen od izručenja Njemačkoj bivši jugoslavenski obavještajac Josip Perković, optužen za ubojstvo hrvatskog emigranta u toj zemlji. Hrvatska će sama suditi takvim optuženicima, rekao je tada premijer Milanović i najavio da će to omogućiti promjenom Ustava na način da politička ubojstva ne zastarjevaju.

SDP uletio u HDSSB-ovu klopku?

Kako bi riješio dobar dio pobrojanih problema, SDP je godinu odlučio završiti ustavnim promjenama. Njima su namjeravali u Ustav ugraditi odredbu o nezastarijevanju teških političkih ubojstava, spriječiti referendume o pravima nacionalnih manjina, ali i promijeniti pravila za buduće referendume. No, kako se Ustav može promijeniti samo dvotrećinskom saborskom većinom, vladajući su sklopili neprincipijelnu koaliciju s HDSSB-om, a kojem su zauzvrat obećali uvođenje regionalizacije Hrvatske kroz mala vrata. Netom uoči saborske sjednice, HDSSB se predomislio, zatraživši još nekoliko tjedana javne rasprave prije konačne odluke. Dok neki tvrde kako se HDSSB uplašio reakcije svoje biračke baze u Slavoniji, sve su glasnija nagađanja kako je Milanović još jednom ispao naivan te da mu je zamku namjestio neformalni šef HDSSB-a Branimir Glavaš, osuđeni ratni zločinac koji kaznu služi u susjednoj BiH.

Sluša li Joe Šimunić operu?

Josip Šimunić

Šimunić: kazna zbog fašističkog pozdrava

Kraj godine je obilježio i jedan nesportski događaj na sportskom terenu. Hrvatski reprezentativac Josip Šimunić je ponesen pobjedom protiv Islanda fašističkim pozdravom "Za dom spremni" dignuo tribine na noge. Iako je FIFA zbog incidenta Šimuniću izrekla zabranu igranja 10 utakmica i na taj način praktički okončala njegovu reprezentativnu karijeru, hrvatska javnost sklona relativizacijama i ovog je puta pronašla opravdanje. Skidajući sa spomenute sintagme "dodanu vrijednost", pokušalo se dokazati da je riječ o "starom hrvatskom pozdravu" koji se čak, ponešto izmijenjen, spominje i u operi Nikola Šubić Zrinski. Iako prosječan hrvatski građanin nije u godini iza nas ušao u kazalište, a kamoli u operu.

Preporuka uredništva