1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

2012. je bila teška, no navike su očuvane

Iscrpljeni krizom i neizvjesnom budućnošću, hrvatski građani se odriču zadovoljstava. Na kavama, cigaretama i mobitelima se nije štedjelo, a znatan dio građana će godinu ispratiti u nekom od europskih gradova.

Iako je počela optimistično – referendumom na kojem su građani odabrali Europsku uniju, 2012. godina je za Hrvatsku bila izuzetno teška. Gospodarstvo je potonulo još dublje, redovi na burzi rada su postali još duži, a novčanici su se rekordno stanjili.

referendum u Hrvatskoj

Godina je počela referendumom...

Poskupjeli su energenti i krediti, a samo na hranu građani troše više od 40 posto svojih primanja. Hrvatska velikim koracima grabi prema europskom vrhu siromaštva, upozorio je u travnju Državni zavod za statistiku iznijevši šokantan podatak da je svaki treći građanin siromašan u toj mjeri da je društveno isključen te da su u Europskoj uniji od Hrvata samo siromašniji građani Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije. Usprkos ovim deprimirajućim podacima, građani su se svojski trudili zadržati stare navike. Terase kafića nisu zjapile prazne, čak ni za vrijeme radnog vremena. Mobitela je više no ikad, broj pušača nikad skupljih cigareta je stabilan, a televizijske sapunice su uvjerljivo pobjeđivale knjige.

Jeftina zabava na dohvat ruke

Televizijski prijemnik je i u 2012. godini ostao središnje mjesto hrvatskog doma. Iako će se gotovo svaki građanin požaliti da nacionalni televizijski programi ne nude ništa vrijedno njegove pozornosti, činjenica je da ih čak 99% posto znatan dio svog vremena provodi ispred ove elektroničke naprave. To je značajno više od 95% posto građana EU-a koji redovito koriste televizor.

Flachbildschirm im Wohnzimmer

Hrvatski građani većinu slobodnog vremena provode gledajući televiziju

Prosječni Hrvat je tako tjedno pred ekranom sjedio čak 17,5 sati od kojih je veliki dio potrošio na praćenje telenovela i sapunica. U prvim danima prosinca je na 6 nacionalnih programa paralelno emitirano više od 12 naslova spomenutih žanrova, no jedan se pretvorio u pravi fenomen. Turska sapunica o životu Sulejmana Veličanstvenog je, prema nekim istraživanjima, probijala gledanost od 800 tisuća gledatelja po epizodi. Hrvati su tako Turcima oprostili nevjerodostojno tumačenje prošlosti na štetu vlastitih povijesnih bitaka i junaka pa su i saborski zastupnici tijekom rasprava obilno koristili matafore i usporedbe vezane uz serijal o osmanskom osvajaču. Izmišljene haremske intrige su osvojile i žene i muškarce u tolikoj mjeri da su mediji javljali i o novorođenoj djeci koja su imenovana po Sulejmanovim ljubavnicama, ili osvajaču samom. Dakako, muškarci su serijal pratili isključivo zbog, kako kažu, povijesnih momenata.

Razgovarati se mora

Usprkos rastućem siromaštvu, građani se ni ove godine nisu odricali telekomunikacija. Početkom godine Hrvatska je na 4,3 milijuna stanovnika imala 6,3 milijuna mobitela. Broj godišnje poslanih SMS-ova se mjeri u milijardama, dok je ukupan broj ostvarenih minuta razgovora prešao 5 milijardi. Ne čudi stoga što su građani bivšem i nevoljenom potpredsjedniku vlade Radimiru Čačiću zamjerili naputak koji im udijelio prilikom najave poskupljenja životnih troškova. „Manje telefonirajte pa ćete imati za struju. Nije komplicirano!“, poručio im je tada šef Hrvatske narodne stranke. I zaista, prosječna hrvatska obitelj je u 2012. potrošila 600 € na mobilnu telefoniju. Usporedbe radi, kažimo da je prosječni dohodak u kolovozu iznosio tek 730 €.

Kavu i novine, molim

Büro Pause Kollegen Symbolbild

Kava se ispija i u pauzama na poslu...

Još je jedno istraživanje pokazalo da hrvatski građani ne odustaju od svojih „nacionalnih sportova“ – ono o ispijanju kava; bilo da se radi o sjedenju u kafićima ili ispijanju kave u svoja četiri zida. Objavljeno je tako istraživanje (GfK) prema kojemu čak 80% građana starijih od 15 godina pije kavu svakodnevno, dok su distributeri ovog napitka procijenili da je taj broj i veći – čak 90%. Kava se uobičajeno pije za vrijeme radnog vremena i to češće u državnim tvrtkama. U listopadu je objavljeno kako su kućanstva u prethodnoj godini na kavu potrošila ukupno 640 milijuna kuna. Dakako, uz kavu idu i novine koje čita 66% građanstva. Na to troše 4 i pol sata tjedno. Istraživanja su pokazala kako su im i ove godine bila najdraža manja i jeftinija tabloidna izdanja u kojima omjer teksta i fotografija uvelike preteže na stranu fotografije.

Pušači pod stresom

Godina koju ispraćamo nije bila laka ni za pušače. Uz poskupljenja cigareta kojima su se krpala napuknuća u državnoj blagajni i parcijalnu zabranu pušenja u komunalnim prostorima, hrvatski su liječnici podržali inicijativu pristiglu iz Velike Britanije – zabraniti pušenje u automobilima. To je zgrozilo građane koji pušenje smatraju svojim „ustavnim pravom“. Prema podacima koje je iznio ministar zdravstva Rajko Ostojić, zbog posljedica pušenja Hrvatska godišnje izgubi 10 tisuća života, a svako treće dijete u dobi od 15 do 16 godina puši.

Cigarete poskupljuju ali se i dalje kupuju

Cigarete poskupljuju ali se i dalje kupuju

Korist od pušača je ove godine ima državni proračun u kojega se slilo 6% više novca na ime trošarina na cigarete. Ipak, radi se o dvojbenoj koristi, budući da liječenje posljedica pušenja i dalje troši znatan dio proračuna zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj je tijekom 2012. godine pušilo 28% muškaraca i 22% žena. Prosječni pušač popuši godišnje 1621 cigaretu i pri tome puši najskuplje cigarete u regiji. Ne brine ga što su mu za izdaci za duhan jednaki ili veći od izdataka za, primjerice, voće.

Vjeruju u boga, ali ne i u Crkvu

Iako su provedeni 2011., rezultati popisa stanovništva su objavljeni koncem 2012. godine. Čak 86% posto popisanih građana se izjasnilo katolicima. No da je organizirano vjerovanje u Hrvatskoj vrlo elastičan pojam govori i istraživanje (Mediana) prema kojem svaki treći građanin u zadnjih godinu dana nije ušao u crkvu, džamiju ili neki drugi hram, no molili su se barem jednom - čak njih 75%. Uz toliki udio vjernika, posebno zbunjuju podaci prema kojima je broj sklopljenih brakova strelovito pao, dok broj razvoda alarmantno raste. Dok je 2007. godine na svakih 100 novih brakova razvedeno 19, ove je godine taj broj skočio na čak 28.

Kada će konačno taj kraj?

2013. godina prema prognozama neće biti naročito pozitivna

Prognoze za 2013. nisu posebno pozitivne

Dakako, Hrvati nisu zaostajali ni u praćenju globalnih paranoja. Raspravljalo se tako o navodnoj štetnosti cijepljenja i „kontroli populacije“, a nije se zanemarivalo i navodno proročanstvo Maya prema kojemu je svijet, pa tako i Hrvatska, trebao nestati 21. prosinca. Ipak, organiziranog dočeka kraja svijeta nije bilo. Možda zbog toga što je padao u nezgodno vrijeme planiranja dočeka Nove godine. Naime, istraživanje jedne kartičarske kuće je pokazalo neočekivane rezultate: čak 25% građana će 2013. godinu dočekati u inozemstvu. Među najpoželjnijim destinacijama za novogodišnju noć su Prag i Budimpešta, a sve popularniji je i Beograd.

A krizi se ne nazire kraj. Iduća će godina biti još gora, jednoglasno poručuju vlada i nezavisni ekonomski analitičari.