1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

2008: Francusko uspješno Predsjedništvo i slovenska blokada hrvatskih pregovora

Po prvi puta je Europskom unijom predsjedavala Slovenija. U drugoj polovici Francuska koja se borila s ratom na Kavkazu te financijskom i gospodarskom krizom. Hrvatska je 2008. završila sa slovenskom blokadom pregovora.

Zemljovid Hrvatske i zvijezde sa zastave Europske unije, montaža

Koliko će 2009. biti uspješna za Hrvatsku na putu u EU, više ne ovisi samo o Hrvatskoj

Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine predsjedavala je Slovenija. Jedan od prioriteta bila je jugoistočna Europa. Kao poseban uspjeh slovenski šef diplomacije Rupel istaknuo je potpisivanje SSP-a sa BiH i Srbijom, a oko kosovske krize upravo je složnost članica Unije omogučila proces priznavanja neovisnosti Kosova od trane pojedinih članica EU-a. Slovenija se pohvalila ponovnim pokretanjem pregovora o partnerstvu koji će se za samo nekoliko mjeseci zamrznuti zbog ruske intervencije u Gruziji.

Slovenija kao prva nova članica predsjedava EU-om

Slovenski premijer Janez Janša

Slovenski premijer Janez Janša predsjedavao je u prvoj polovici 2008. Europskim vijećem

Slovenija nije bila uspješna u svojim obećanjima da Makedonija dobije datum za početak pristupnih pregovora, jer je Grčka takvu odluku blokirala zbog imena države s glavnim gradom Skopjem. Kada je riječ o Hrvatskoj Rupel je odbacio optužbe da je Slovenija blokirala pristupne pregovore s Hrvatskom za vrijem svojeg predsjedanja, ali je zato niti šest mjeseci kasnije Slovenija ipak blokirala 11 poglavlja, što je čak za tri poglavlja više nego broj blokiranih poglavlja Turskoj zbog Cipra.

Na kraju slovenskog Predsjedništva uslijedio je i hladan tuš za cijelu EU kada su 12. lipnja Irci na referendumu odbacili Lisabonski sporazum. Time se pred francusko Predsjedništvo u drugoj polovici našao novi problem koji neće ostati jedini.

Francusko Predsjedništvo suočeno s izazovima sa svih strana

Francuski predsjednik Sarkozy

Francuski predsjednik Sarkozy oborio je rekord sazivanja kriznih izvanrednih summita EU-a

Francuska je na početku svojeg predsjedništva 1. srpnja imala vrlo ambiciozan program. Primjerice stvaranje Unije za Mediteran ili projekt „Pakt o migraciji i azilu ili „Europa obrane“ – no ubrzo su ovi prioriteti dobili dodatne aktualne i velike izazove - rat u Gruziji, financijsku i nakon toga gospodarsku krizu.

Petog dana rata u Gruziji Sarkozyju je uspjelo da od ruskog vodstva dobije pristanak na primirje i time spriječi daljnji napredak ruskih tenkova prema Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije. Sarkozy je između Rusije i Gruzije dogovorio plan od šest točaka, no plan se pokazao problematičnim, jer je u svojim formulacijama ostavljao prostora za interpretacije. Tako je primjerice i dalje onemogučen pristup promatračima EU-a u gruzijskim separatističkim provincijama Abhaziji i Južnoj osetiji.

Utrka oko mjera za spašavanje

Francuski predsjednik Sarkozy sa američkim predsjednikom Bushom i predsjednikom Europske komisije Barrosom u Washingtonu

Francuski predsjednik Sarkozy sa američkim predsjednikom Bushom i predsjednikom Europske komisije Barrosom u Washingtonu

Drugi veliki izazov za francusko Predsjedništvo bila je financijska i gospodarska kriza. Dok su zemlje članice pokrenule pravu utrku u usvajanju paketa spašavanja koji su iznosili na milijarde eura i nudili smanjenje poreza, Sarkozy je predlagao stvaranje gospodarske vlade unutar eurozone. Međutim, posljedica ovakvog koraka bila bi podjela unutarnjeg tržišta Europske unije. Na prosinačkom sastanku na vrhu Europske unije 27 zemalja članica usvojile su paket za oživljavanje konjunkture u visini od 200 milijardi eura. Osim toga EU je dogovorio da će unatočgospodarskoj krizi ostati pri svojim planovima zaštite okoliša, uz ustupke za Njemačku i Poljsku. Osim toga, članice su na inzistiranje Sarkozyja popustile su zahtjevima Irske da trajno zadrži svojeg povjerenika kako bi se na kraju ipak spasio Lisabonski sporazum.

Pristupni sporazum s Hrvatskom i Lisabonski sporazum u paketu

Prema Sarkozyjevim riječima, Lisabonski sporazum i ulazak Hrvatske u EU rješavat će u paketu: «Predstavili smo kompromis koji ne mora na novu rafitikaciju kod svih članica. Neće biti promjena Lisabonskog sporazuma. Kako bi političke obveze 26 zemalja članica prema Irskoj i pravno osigurali, obvezali smo se da ćemo kod idućeg proširenja 2010. ili 2011. godine, a to će biti vjerojatno Hrvatska koja će nam pristupiti, kod tog događaja potreban nam je novi Pristupni sporazum kojeg moraju ratificirati 27 zemalja članica, jer će nakon toga Unija imati 28 članica i tome bi se Pristupnom sporazumu Hrvatske dodao irski protokol uz povečanje broja zastupnika u Europskom parlamentu kako je to naznačeno na prijelazu sa Nice na Lisabon», rekao je Sarkozy na posljednjem sastanku na vrhu pod francuskim Predsjedanjem Unijom.

Europska komisija: Zeleno svjetlo za Hrvatsku

Olli Rehn, povjerenik za proširenje

Olli Rehn, povjerenik za proširenje predstavio vremenski plan za završetak pregovora s Hrvatskom

Po prvi puta Europska komisija predložila je za Hrvatsku detaljan vremenski plan za završetak pregovora u svih 35 poglavlja u drugoj polovici iduće godine. Ukoliko i Hrvatska i EU se toga budu pridržavali tada bi Hrvatska mogla ući u Uniju 2011. godine, nakon što sve članice Europske unije prihvate Lisabonski sporazum, a to je proces koji bi trajao 18 mjeseci.

“Temeljem dosadašnjeg napretka Hrvatske trebalo bi biti moguće doseći završan stadij pristupnih pregovora krajem 2009. godine, pod uvjet da Hrvatska ispuni sve uvjete. Danas predstavljamo uvjetni i indikativni raspored puta kao i vremenski plan koji ima za cilj dati dodatni poticaj za pristupne pregovore u Hrvatskoj”, rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn dodajući kako je “to ohrabrenje ali ne i bianco cheque za Hrvatsku. Vremenski plan je indikativan i može se prilagoditi u svjetlu napretka kojeg Hrvatska ostvari”, upozorava Rehn i nastavlja: “Stoga je loptica doslovno na hrvatskoj polovici terena, a Komisija će pomno pratiti ispunjavanje svih uvjeta”.

Slovenska blokada hrvatskih pregovora

Granični prijelaz prema Sloveniji kod Nove Gorice

Slovenija zbog bilateralnih pitanja blokira pristupne pregovore Hrvatskoj

Međutim, vremenski plan za završetak pregovora je u opasnosti zbog slovenske blokade pristupnih pregovora. Posljednjih nekoliko tjedana godine, i nakon formiranja nove slovenske Vlade Slovenija je zbog navodnog hrvatskog prejudiciranja granice između Hrvatske i Slovenije u pregovaračkim stajalištima, što Hrvatska odlučno odbacuje,, odlučila je zaustaviti Hrvatsku u svojim nastojanjima da što prije uđe u EU. Niti napori francuskog Predsjedništva i ponuđeni kompromis kojeg Hrvatska prihvaća, a Slovenije odbacuje nisu urodili polodom.

Hrvatski premijer Sanader u prosincu u Bruxellesu je javnosti ukazao na stajalište Komisije i 26 zemalja članica EU-a: “Europska komisija i sve zemlje EU-a zastupaju mišljenje da bilateralna pitanja nemogu biti na europskom stolu kada je riječo pregovorima, to načelo stoji i ono se neće negirati”.

Slovenija pritišće Hrvatsku – ho će li EU pritisnuti Sloveniju ?

Zastava EU-a u pozadini i uzdignuta ruka kipa od mramora u prvom planu

Kada će EU Sloveniji kazati - dosta je s blokadom Hrvatske?

Pritisak Slovenije raste na Hrvatsku, no premijer Sanader je slovenskim novinarima u Bruxellesu krajem 2008. godine uzvratio pitanjem i odgovorom: “Ja sam spreman na rješenja odmah. Smatrate li da su ova načela uredu, da Hrvatska kaže da nijedan dokument neće prejudicirati granicu? Mislim da se taj problem može riješiti odmah. Ja sam spreman odmah dati danas izjavu, naš veleposlanik to potpisati, zajedno sa slovenskim i francuskim i stvar je riješena”.

Dok jedni politički promatrači smatraju da bi slovenska blokada mogla biti uklonjena već u siječnju uz pomoć češkog Predsjedništva, manje optmistični analitičari ukazuju da bi Slovenija hrvatske pregovore mogla blokirati sve do idućeg irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu koji je u planu ujesen 2009. godine. Takav scenarij zasigurno bi usporio hrvatski napredak prema EU, ali i stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma, što nije u interesu Europske unije. Rasplet očekujem 2009. godine koja će zasigurno biti uzbudljiva, izazovna i za Hrvatsku ali i za Europsku uniju.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic