1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

20. obljetnica Schengenskog sporazuma

Prije 20 godina, Francuska, Njemačka i zemlje Beneluksa, u malom su luksemburškom graničnom gradu Schengenu potpisale sporazum koji je trebao omogućiti slobodno kretanje privatnim osobama. Prije 10 godina, 26. ožujka 1995., granične kontrole privatnih osoba tako su zaista i ukinute.

default

U međuvremenu, 12 od 25 zemalja članica Europske unije priključilo se Schengenskom prostoru. 10 novih članica, koje su se Uniji priključile prošle godine, trebale bi što prije učiniti isto. Tako bi se od Estonije do Portugala moglo putovati bez pokazivanja putovnice. No, «Schengen» je s vremenom postao i sinonim za pojačane kontrole na vanjskim granicama, te za bolju policijsku suradnju.

Sporazum je potpisan na brodu Princeza Marie Astrid, koji je bio usidren na rijeci Mosel. Tadašnji nizozemski ministar Wim van Eckelen s oduševljenjem je pozdravio ukidanje graničnih brklji, ocijenivši taj događaj povijesnim korakom: «Upravo smo postigli potpuno ukidanje granica!»

Mladi Europljani u Bruxellesu, koji jedva da su stariji od samog schengenskog sporazuma, imaju blijeda sjećanja na pregled putovnica, prtljage, te na carinsku kontrolu: «Nekada smo autom odlazili na odmor. Ponekad smo satima znali čekati na granici, iako sama kontrola ne traje ni 5 minuta. No, ipak se u redu čekalo i po 2 sata i to nas je živciralo!»

No, danas gotovo svi stanovnici Europske unije svoje dokumente moraju pokazivati samo na vanjskim, izlaznim granicama Unije. U tu skupinu ne spadaju još jedino Britanci i Irci. Naime, Velika Britanija i Irska, zbog svog otočnog položaja nisu potpisale ovaj sporazum. No, zato su Norveška i Island, kao zemlje koje nisu članice Unije, ipak članice schengenskog kluba, a pridružit će im se i Švicarska.

Svake godine tisuće turista hodočaste u Schengen kako bi vidjeli taj «zametak» Europe. Tamo se nalazi i spomenik, a od ovog mjeseca i mali informativni centar. Gradonačelnik Roger Weber sretan je što je njegov gradić postao svjetski poznat lokalitet: «Ponosni smo na to što je sporazum potpisan baš u Schengenu. Iako se to zapravo dogodilo slučajno, ipak smo sretni da se to dogodilo upravo u Schengenu.»

Tada se naime tražio jedan granični prijelaz između 5 zemalja osnivačica – Njemačke, Francuske, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Tako je izbor pao na graničnu rijeku Mosel. Uvođenje potpuno slobodnog putovanja započelo je prije 20 godina kao svojevrsni eksperiment izvan postojećih ugovora Europske unije.

No, danas je Schengen važan dio jezgre europskog identiteta. Nove istočnoeuropske članice Unije obvezale su se da će što prije ukinuti svoje kontrole na unutarnjim granicama. Europska će komisija izdvojiti sredstva za ostvarivanje sigurnosti na vanjskim granicama, a bit će utemeljena i posebna agencija za zaštitu granica Europske unije. Nove će članice biti umrežene i u kompjuterski sustav putem kojega sve zemlje potpisnice schengenskog sporazuma razmjenjuju podatke.

Kada je sporazum 1995. stupio na snagu, Volker Amler iz predsjedništva za zaštitu granica u Frankfurtu na Odri pojasnio je: «U centralnom se računalu nalaze podaci o kriminalcima. Tu je moguće pronaći podatke o potrazi za njima, o zabranama ulaska u pojedine zemlje, o zabranama napuštanja zemlje...Naravno, tu se nalaze i podaci o ukradenim vozilima, dokumentima, te o krivotvorenom novcu.»

Trenutno, Europska unija radi na projektu novog informacijskog sustava koji će sadržavati još više podataka, te koji će biti prilagođen rastućem trendu Unije. Od sljedeće bi godine svi ti podaci trebali postati dostupni svim policijskim postajama i tajnim službama u Europskoj uniji, što već nailazi na kritike boraca za zaštitu privatnih podataka.

Paralelno s ovom inicijativom, Europska je komisija predložila takozvani «vizni računalni sustav», kojim bi se obuhvatili podaci svih ulaznih ili izlaznih putnika. No, tom se sustavu još ne mogu pridružiti nove članice.

Diplomati u Bruxellesu priznaju kako je schengenski sporazum pružio više manevarskog prostora kriminalcima, budući da policijske vlasti još nisu dosegle taj stupanj slobode kretanja.

No, usprkos određenim manama, većina stanovnika Europske unije Schengen smatra pozitivnim.