1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

20 godina programa "Erasmus"

Prije 20 godina osnovan je europski program za razmjenu studenata Erasmus. Danas u njemu sudjeluje 31 zemlja, a dosad je kroz taj program prošlo milijun i pol studenata.

default

Znak Studentske mreže Erasmus. (International Exchange Erasmus Student Network (ESN))

Studenti su tako dobili mogućnost studija na nekom stranom sveučilištu i upoznavanja drugih zemalja, jezika i kultura.

Program je ime dobio po Erasmu Rotterdamskom, koji je studirao i radio u Parizu, Veneciji, Leuvenu, Cambridgeu i Baselu. Taj znanstvenik koji je puno putovao pomogao je da se u 15. i 16. stoljeću u Europi proširi svježe i kritično razmišljanje. Koliko je za kritično mišljenje važan boravak u inozemstvu, naglasila je dopredsjednica Europske komisije Margot Wallström pred studentima u Bruxellesu početkom godine:

„Živjeti i raditi u inozemstvu to može biti veliko iskustvo. To širi horizont, mijenja ustaljeno mišljenje, a ponekad i predrasude. To vas, nadam se, čini samouvjerenijima i neovisnijima i to poboljšava vaše izglede za posao.“

Svaki student se nakon završenog drugog semestra može preko ureda za razmjenu studenata na svom sveučilištu natjecati za Erasmus-stipendiju. U tomu se studenti pomažu i međusobno. 1990. su osnovali Studentsku mrežu Erasmus ESN.

Studentska mreža Erasmus

Danas ta mreža ima oko 10 tisuća članova koji na više od 240 sveučilišta pomažu novacima, pokazuju im grad ili pomažu u učenju jezika. Desiree Majoor je bila jedna od prvih stipendistica programa Erasmus. Ona je 1987. na 88. pola godine provela u Bologni. A 1990. je ta Nizozemka izabrana za prvu predsjednicu Studentske mreže:

„Razlika u odnosu na ondašnje stanje je da studenti danas svakodnevno čuju u Erasmusu i da se susreću s razmjenom. Za njih je to nešto sasvim normalno. Prije 20 godina mi smo bili kao neki egzotični primjerci. Lijepo je što su kroz ovih 20 godina tisuće studenata sudjelovale u programu razmjene. Tako je stvorena europska zajednica koja prije 20 godina još nije postojala.“

Da bi u budućnosti još više mladih ljudi moglo profitirati od toga programa, Europska je unija povećala proračun za program Erasmus. Umjesto nešo manje od jedne milijarde eura u posljednjih sedam godina u idućih sedam godina bit će stavljeno na raspolaganje više od 3 milijarde eura. Stipendije se povećavaju sa 140 na 200 eura mjesečno. Ali, i sve veći broj studenata se natječe za stipendije Erasmus. Nakon pada Berlinskog zida i brojne istočnoeuropske zemlje su se priključile tom programu. To je dobar razvitak, kaže Čeh Jiri Dienstbier. On je od 1989. do 1993. bio prvi čehoslovački ministar vanjskih poslova nakon uvođenja višestranačja:

„Kad sad nakon 15 godina u inozemstvu vidim sve te studente koji su studirali na Sorbonni, Oxfordu, Sankt Gallenu, Chapel Hillu u Sjedinjenim Državama, to je gigantska stvar. Danas deseci tisuća studenata imaju drukčije mogućnosti nego u vrijeme komunizma. Tada čitava generacija nije mogla nikuda.“

Problem nepriznavanja ispita

Ali, studij u inozemstvu nekad je povezan i s negativnim posljedicama, često se položene ispite ne prizna u domovini. To je problem s kojim se Studentska mreža odavno bori, kaže Talijan Giorgio Marinoni, koji je u ožujku izabran za novog predsjednika Studentske mreže:

„Dosad se samo 50 posto ispita koji se polože u inozemstvu prizna i kod kuće. To je problem komunikacije između članica EU-a i sveučilišta. Europska je komisija već davno rekla da se studiji u inozemstvu moraju priznavati i na domaćim sveučilištima. A sveučilišta koja to ne poštuju postupaju ilegalno.“

Problem je u tomu što je obrazovna politika još uvijek nacionalna stvar tako da EU ne može praviti pritisak na svoje članice. Giorgio Marinoni smatra to jednom od glavnih zadaća svoga predsjedanja Studentskom mrežom. Trenutno on i drugi članovi Studentske mreže Erasmus autobusom obilaze Europu. Tri će mjeseca na 40 sveučilišta vrbovati za studij u inozemstvu i priznavanje tamo položenih ispita kod kuće. Jer, iako broj stipendista Erasmusa izgleda velik, samo jedan posto europskih studenata sudjeluje u tom programu razmjene.

  • Datum 11.05.2007
  • Autor Julia Elvers-Guyot
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AX6a
  • Datum 11.05.2007
  • Autor Julia Elvers-Guyot
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AX6a