1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

20 godina od sastanka u Karađorđevu

I dok iz hrvatskog ugla postoji čitav niz javnih osoba koje svjedoče o ovom dogovoru, u Srbiji je i 20 godina poslije, teško naći sugovornika koji bi potvrdio da je dogovor o podjeli BiH postojao.

default

Franjo Tuđman i Slobodan Milošević na jednom razgovoru u Beogradu

25. ožujka 1991. u Karađorđevu su se sastali Franjo Tuđman i Slobodan Milošević. Unatoč tomu što ne postoji pisani trag o ovom susretu, postoje brojna svjedočenja da su Milošević i Tuđman upravo na tom sastanku dogovorili podjelu BiH. Tijekom suđenja u Haškom tribunalu u šest procesa je 13 svjedoka s različitih stajališta govorilo o dogovoru između Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu. I dok iz hrvatskog ugla postoji čitav niz javnih osoba koje svjedoče o ovom dogovoru, u Srbiji je i 20 godina poslije, teško naći sugovornika koji bi potvrdio da je dogovor o podjeli BiH postojao, tvrde oni koji su se tim pitanjem bavili.

Dr. phil. Holm Sundhaussen

Profesor na Institutu za istočnu Europu Slobodnog sveučilišta u Berlinu Holm Sundhausen

Berlinski profesor i stručnjak za jugoistočnu Europu Holm Sundhaussen podsjeća na tri važna sastanka: 27. prosinca 1991. godine Franjo Tuđman i njegovi najuži suradnici sastaju se s predstavnicima bosanskih Hrvata, gdje Tuđman predstavlja svoju viziju proširene Hrvatske. Početkom 1992. godine dolazi do sastanka savjetnika Radovana Karadžića i Nikole Koljevića s Tuđmanovim suradnicima, gde se vode rasprave o podjeli Bosne i Hercegovine. Podjela Bosne i Hercegovine tema je i sastanka između Radovana Karadžića i Mate Bobana, održanog 6. svibnja 1992. godine.

Profesor Sundhaussen tvrdi da sva tri spomenuta sastanka govore u prilog tomu da im je morao prethoditi jedan, na kojem je dogovoren nacrt plana podjele, i to onaj strogo povjerljivog karaktera, održan 25. ožujka 1991. u Karađorđevu, u četiri oka između dvojice tadašnjih predsjednika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića.

Spaljene kuće u Sarajevu

Sarajevo 1992. BiH je najveći stradalnik rata iz devedestih

„Polazim od pretpostavke da svi ti razgovori nisu bili dovoljni da bi bila usaglašena konačna, pisana verzija nekog sporazuma, ali činjenica je da su na sastancima vođeni pregovori“, kaže njemački profesor.

„Milošević je prevario Tuđmana“

Tijekom 1991. i 1992. godine, Slobodan Milošević nije bio spreman odreći se dijelova Hrvatske u kojim je bilo gusto naseljeno srpsko stanovništvo. Istovremeno, Miloševiću nije bio postizanje dogovora s Tuđmanom oko podjele Bosne i Hercegovine. Sastanke je inicirao da bi prevario ili umirio Tuđmana, a Tuđman je na to nasjeo, smatra profesor Sundhausen. „Zanimljivo je da je Tuđman prethodno znao da se komisija Europske zajednice jasno izjasnila da granice unutar Jugoslavije ne smiju biti jednostrano promjenjene, a posebno ne nasilno. Na osnovu toga, spomenuti sastanci uopćte nisu trebali biti održani. Hrvatska je i priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu, tako da je ponašanje Franje Tuđmana tijekom rata u Bosni i Hercegovini ekstremno narušilo ne samo njegov osobni ugled, već i ugled Hrvatske u inozemstvu“, kaže Sundhaussen.

U nastavku: Sv j etski čelnici su znali za tajni plan pod j ele BiH