20 godina kanala za kulturu | Priča dana | DW | 03.10.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

20 godina kanala za kulturu

Večer uoči njemačkog ujedinjenja nastao je zajednički francusko-njemački kulturni kanal Arte. 20 godina kasnije "televizije za obrazovane" odolijeva svim napadima komercijale.

Logo Artea

Kultura za sve - Arte

Njemačko-francuski kanal Arte osnovan je 2. listopada 1990., dakle, samo jedan dan uoči svečanosti njemačkog ujedinjenja. No prvi novinari okupili su se u redakciji tek godinu dana kasnije, a sam program je krenuo gotovo dvije godine nakon potpisivanja ugovora: 30. svibnja 1992. Razlog zbog kojeg je najmlađi član obitelji njemačkih javnih medija s radom započeo gotovo dvije godine nakon osnivanja, ne treba tražiti u lijenosti novinara ili blokadama politike. Ugovor o osnivanju Artea trebalo je potpisati sa "starom" Njemačkom, a razlog tomu leži u kompliciranom federativnom uređenju "Savezne Republike".

Naime, da se ugovor potpisao samo dan kasnije, kada je Njemačka postala bogatija za pet novih saveznih pokrajina, stvar bi se zakomplicirala. S obzirom da je pitanje kulture, a time i medija u Njemačkoj stvar saveznih pokrajina, o osnivanju javno financiranog Artea bi se nakon 3. listopada 1990. trebalo iznova pregovarati s "novim" članicama njemačke federacije, dakle bivšim DDR-om, što se htjelo izbjeći pod svaku cijenu. Tako je ujedinjenje "kumovalo" rođenju jednog novog, pomalo egzotičnog kanala jer. S obzirom na financijske neprilike koje je sa sobom donijelo ujedinjenje, pitanje je da li bi nekoliko godina kasnije itko pomišljao na luksuz osnivanja kulturnog TV kanala.

Plod prijateljstva Kohla i Mitteranda

Straßburg

Strasbourg - sjedište Artea

Arte je osim toga imao vrlo jake zaštitnike: tadašnje čelnike Njemačke i Francuske, Helmuta Kohla i Francoisa Mitteranda. U euforiji rasplamsalog njemačko-francuskog prijeteljstva u osamdesetima, dvojica državnika su htjela, s ciljem kulturnog približavanja dviju, u povijesti često zaraćivanih, nacija novom kulturnom približavanju dati podstreka. I tako je po političkom diktatu nastao "Europski kulturni kanal", kako se u početku službeno zvao Arte. Ovaj program je od samog početka imao zadatak "Nijemce i Francuze približiti preko kulture i time podupirati kulturnu integraciju Europe".

Ono što obično započne u takvom birokratsko-svečartskom tonu neslavno završava nakon kratkog života, jednostavno zbog toga što u samom građanstvu ne nailazi na podršku. Tim više što su i Kohl i Mitterand od samog početka htjeli prikazati nešto što se trebalo naći pod zajedničkim nazivom "njemačko-francuske kulture". Na sreću, kako primjećuje Der Spiegel, iako se pokazalo da tako nešto kao što je jedinstvena njemačko-francuska kultura ne postoji, Arte je danas življi nego ikada i unatoč poplavi komercijalizacije medija, uživa povjerenje, ne brojne ali vjerne i utjecajne publike.

Zajednički program

Scena iz filma Život drugih

Oscar za "Život drugih", koprodukciju Artea

Program Artea zajednički rade javne televizijske kuće ARD i ZDF, s jedne, te France Télévisions, s druge strane. Sjedište programa nalazi se u Strasbourgu, gradu koji na neki način i simbolizira burnu njemačko-francusku prošlost. Program stvara oko 700 uposlenih s godišnjim budžetom od oko 400 milijuna eura. Arte, kao i ostali kanali, pokriva sve tematske cjeline, no pristup temama je već na prvi pogled drugačiji. Za mnoge medijske analitičare tajna Artea leži u sretnoj kombinaciji različitog pristupa mediju: naglašeno vizualnog filmskog francuskog pristupa i analitičnog, više radiju svojstvenog, njemačkog načina obrade tema.

Rezultat je izuzetno zanimljiv program s detaljnim analizama aktualnih kulturnih i političkih događaja. Arte je sve samo ne prašnjavi i zastarjeli program kojem obiluju suhoparne političke rasprave ili negledljivi art filmovi sumnjive tehničke kvalitete. Otkako je na čelo kuće zasjeo Gottfried Langenstein, Arte se pojačano okreće online pritupu, a jedan je od rijetkih programa u free TV sektoru koji sve češće emitira i u HD kvaliteti.

Sudbina u zvijezdama

Big Brother nastambe pored Kölna

Simbol sumraka medija - Big Brother nastambe pored Kölna

Sve to, međutim, nije dosta kako bi privuklo široke slojeve publike. Arte u Njemačkoj uživa gledanost svega 0,7 posto gledatelja (za usporedbu RTL, koji ima 12,4 posto gledanosti). I još jedan problem: prosječna starost Arteovog gledatelje je 55 godina. U moru poplava komercijalizma i žutila, koje se posljednjih godina intenziviralo, Arte se doima poput zabune ili skupe igračke, koju si mogu priuštiti samo zemlje poput Njemačke koje godišnje od TV pretplate uberu preko 7 milijardi eura.

No pritisak na javne medije u Njemačkoj sve je jači pa tako i zahtjevi za štednjom. Kao žrtve štednje već su pale neke radijske postaje s programom namijenjenom užem krugu publike. Arteovo gledateljstvo se nada kako njihov kanal neće zadesiti ista sudbina, ako zbog ničeg drugog, onda zbog simbolične težine koju nosi kanal "njemačko-francuskog prijateljstva".

Autor: N. Kreizer (Der Spiegel, KNA)

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva