1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

100. rođendan čarobnjaka za dirigentskim pultom

Uz Maria Callas, Herbert von Karajan je bio nakontroverzniji i najzanimljiviji umjetnik svoga vremena. Umjetnik kojeg se uspoređivalo s veličinama poput Liszta ili Paganinija. 5. travnja se navršava njegov 100. rođendan.

Karajan dirigira

Maestro u poznim danima svoje karijere

On je bio medijski čarobnjak, elitna dirigentska pop-zvijezda, jedinstveni organizator glazbenog života. Bio je sveprisutan u medijima. Gotovo četiri desetljeća bio je u "braku" s Berlinskom filharmonijom, svjetionikom njemačke kulturne scene. On je bio imperator za dirigentskim pultom, maestro iznimne klase. "Ponekad se misli kako za pultom stoji jedan gonič robova, s bičem u ruci i on se brine za to da se svira u taktu. To nije baš tako. Najvažnije je znati kad se orkestar treba pustiti da svira po svojoj želji, a gdje dirigent mora intervenirati", govorio je maestro tijekom svoga života.

Karajan dirigira u Berlinskoj filharmoniji, 1.2.1987.

Karajan dirigira u Berlinskoj filharmoniji, 1.2.1987.

Imperator za dirigentskim pultom

Karajanova jača strana je bila glazba 19. stoljeća, romantična glazba skladatelja poput Beethovena, Brahmsa, Brucknera, Wagnera, Čajkovskog i Richarda Straussa. Modernu nije volio. Bio je talentiran operni dirigent i stalno su mu na raspolaganju bili najbolji pjevači njegove epohe. Nekoliko je desetljeća surađivao s pjevačicom Christom Ludwig, i na koncertima i na opernoj pozornici. Ona kaže kako je Karajan kao rijetko koji dirigent znao ukazati pjevačima na njihove jakosti i mane, kako bi mogli optimalno prezentirati sve svoje pjevačne mogućnosti na pozornici: "Sjećam se kad sam s njima radila "Fidelio", morala sam u jednom trenutku ubrzati tempo i on je zbog mene ubrzao tempo glazbenika...kad bi znao da postoji neki dio opere koji mi ne leži on je imao obzira i tamo bi usporavao tempo...a nekad bi mi znao reći da pjevam jako tiho i on bi na tom mjestu zapovjedio orkestru da svira jako, jako tiho...".

Bečka državna opera, Scala u Milanu, Berlinska filharmonija, Festival u Luzernu ili u Salzburgu...Herbert von Karajan je ostavio svoj pečat u svim velikim europskim glazbenim centrima kao nijedan drugi dirigent prije ili poslije njega. U 50-im godinama prošlog stoljeća znao je zapanjiti kulturni svijet stilističkim modernitetom, tempom ili ritmikom. Kasnije je preferirao luksuzni "površni" zvuk, savršenstvo orkestra...sve ono što je u povijesti ostalo zabilježeno kao "Karajanov sound". Njegova energija i snaga za dirigentskim pultom bili su kontradiktorni s njegovom slabašnom tjelesnom građom. Svijet ga je preko tiska i televizije upoznao kao sjedokosog elegantnog čovjeka s dobrim manirima, koji dirigira zatvorenih očiju. Za vrijeme svojih koncerata on često nije gledao ni u smjeru publike ni u smjeru glazbenika. "Ja to ne mogu objasniti. U tim trenucima bi prestajao promatrati svoju okolinu i ulazio bih u neki drugi svijet", pojašnjavao je maestro.

Sa suprugom Eliette i kćerkom Isavellom u Hannoveru 18.6.1983.

Sa suprugom Eliette (l.) i kćerkom Isavellom u Hannoveru 18.6.1983.

Ljubav prema glazbi...i bogatstvu

Herbert von Karajan je bio iznimno produktivan umjetnik, gotovo bezgranično produktivan. Isto tako bezgranična je bila i njegova ljubav prema ljepoti i bogatstvu. Ponekad i neumjerena. Šefovao je u svim važnijim europskim glazbenim centrima, zgrnuo je ogromno bogatstvo, vodio je veliki medijski imperij. I prije svega bio genijalan dirigent: "Najljepše stvari polaze za rukom u taktu, u trenutku kada dvije duše ili jedna masovna duša na koncertu "kucaju" u istom taktu. To je sreća koju se ne može imati svaki dan. A kad je ona tu, može se reći da je to savršenstvo i harmonija."

Od harmonije na kraju njegove karijere nije bilo ništa: Karajan se na koncu posvađao sa svojim orkestrom i preminuo je usamljen u svojoj kući u Anifu kod Salzburga. On nije bio analitičar tipa Toscanini, nije bio ekstatičar poput Bernsteina, ili mislilac poput Celibidachea...pa čak ni tonski revolucionar poput Stokovskog. Herbert von Karajan je bio ikona klasnične glazbe i živuća legenda globalizirane glazbe. Njegova je ostavština bez premca. On je bio jedan od figura koje su obilježile glazbenu povijest 20. stoljeća. Hervert von Karajan preminuo je 16.7.1989.

Audios and videos on the topic