1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

100 na sat u katastrofu

Europska središnja banka se sama dovela u nezgodnu situaciju: poplava jeftinog novca nema gotovo nikakvog učinka u gospodarstvu. Doza se povećava – iako sve više stručnjaka taj recept smatra pogrešnim.

U četvrtak (10.3.) u Frankfurtu na Majni ponovno se sastaje Vijeće Europske središnje banke (ESB), kako bi raspravljalo i donijelo odluku o budućoj kamatnoj politici u eurozoni. Promatrači očekuju da će šef ESB-a Mario Draghi još više odvrnuti novčarsku slavinu – ako je to uopće još moguće. Jer dosadašnja ultra-labava novčarska politika nije uspjela ostvariti niti jedan od dva proklamirana cilja: niti su poplava novca i niske kamate potakle konjunkturni rast, niti je osjetnije porasla stopa inflacije.

Novinska agencija Reuters na današnju sjednicu gleda prilično jednostrano, i to kroz naočale burzovnih mešetera. Reuters piše da se „Super Mario (Draghi, nap. red.) nalazi pred problemom da ne ispuni visoka očekivanja ulagača“. Ukoliko se to dogodi, prijeti pad tečajeva, baš kao i nakon sjednice ESB-a u prosincu.

Članovima Vijeća ESB-a najmanje briga vjerojatno zadaju burzovni mešetari koji su se možda preračunali. Oni bi zapravo morali razmisliti o tome zašto poplava novca nema učinka u realnom gospodarstvu. No, umjesto o tome, oni će se baviti pitanjem koji su instrumenti na raspolaganju kako bi još više odvrnuli slavinu.

Sve manje manevarskog prostora

ESB-u ne ostaje više puno manevarskog prostora. Kamate su tijekom Draghijevog predsjedanja praktički ukinute, referentna kamatna stopa od rujna 2014. iznosi 0,05%. Osim toga ESB od 9. ožujka prošle godine u velikom stilu kupuje državne obveznice i druge vrijednosne papire, za oko 60 milijardi eura mjesečno. U prosincu je Vijeće ESB-a taj program, koji stručnjaci nazivaju QE -Quantitative Easing, produžilo za pola godine, do (najmanje) ožujka 2017.

Brdo jeftinog novca bi preko poslovnih banaka trebalo „stići“ do potrošača i poduzeća u obliku kredita – i tako potaknuti gospodarski rast. Ali to u praksi baš i ne funkcionira. Vrhovni cilj ESB-a su stabilne cijene – a njih čuvari europske monetarne unije definiraju pri stopi inflacije nešto manjoj od 2,0%. Od toga je aktualna stopa inflacije (i to unatoč mjerama ESB-a) miljama daleko. U Njemačkoj je ona u veljači iznosila nula posto, a u eurozoni su cijene po prvi put u posljednjih pola godine čak i opale – minus 0,2%

Povećati kaznene kamate?

Mnogi ekonomisti polaze od toga da će ESB povećati kaznene kamatne stope koje banke moraju platiti za kratkoročno „parkiranje“ novca kod Europske središnje banke. Od prosinca one iznose 0,3%. Ukoliko banke ubuduće budu morale plaćati više za „skladištenje“ likvidnosti, tako barem glasi teorija, to bi ih moglo motivirati da novac transferiraju potrošačima i firmama u obliku kredita.

Savezno udruženje njemačkih banaka se pribojava upravo suprotnog efekta – štetnih posljedica za konjunkturu. Michael Kemmer iz Udruženja tvrdi da negativne kamate banke ne mogu tek tako „natovariti“ na vrat svojih mušterija i da bi se tako „pod pritiskom mogli naći prihodi financijskih instituta“. A to bi onda, tvrdi on, ugrozilo i sposobnost banaka da ojačaju vlastiti temeljni kapital, odnosno dugoročno sposobnost davanja kredita. Pad kamatnih marži mogao bi dovesti do toga da banke povećaju kreditne kamate kako bi „pokrile“ troškove poslovanja. „A to bi bilo upravo suprotno onome što namjerava ESB.“

Teoretski bi ESB mogao povećati mjesečni volumen kupovine vrijednosnih papira, ili olabaviti granice u kojima smije provoditi svoj QE-program, na primjer pravilo o tome da ESB ne smije kupiti više od 33% obveznica neke zemlje. Ali takvi koraci su u Vijeću ESB-a još sporniji nego priča oko kaznenih kamata.

Pogledajte video 02:56

"Zlato u garaži"

Bolje ništa ne činiti?

Brojnim ekonomistima bi bilo draže da ESB za početak ne napravi ništa. Razlog aktualne niske stope inflacije u eurozoni je ponajprije pad cijene energenata – a oni su istovremeno i konjunkturni program. Budući da financijska tržišta očekuju oporavak cijena sirove nafte, u 2017. je realna ponovno stopa inflacije od oko dva posto – a da ESB uopće ne mora ništa napraviti.

Već godinama politika jeftinog novca „rasplamsala“ je rast tečajeva na burzama, porasla je potražnja za nekretninama, za oldtimere i druge investicijske objekte zahtijevaju se i plaćaju apsurdne svote, razina štednje opada, štediše se razvlašćuje, prijeti novi mjehur od sapunice…

ESB mora napraviti zaokret, zahtijeva predsjednik Udruženja njemačkih štedionica (Sparkassen) Georg Fahrenschon. "U slijepoj ulici mora se smoći hrabrosti da se okrene i krene u drugom smjeru. Nastaviti ovako s punim gasom vodi u katastrofu.“ Slično o proširenju kursa ultra-labave politike kamata razmišlja i šef Njemačke središnje banke (Bundesbank) Jens Weidmann: „Takva fiskalna reakcija ESB-a može imati dugoročne rizike i nuspojave koje se ne može jednostavno zaboraviti.“

Audios and videos on the topic