1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

100 godina Akademije likovne umjetnosti

U Umjetničkom paviljonu se održava izložba "Akademija likovnih umjetnosti -1907. Od zanosa do identiteta". Povijest Akademije je dobrim dijelom i povijest hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća.

default

Polje makova - rad Sanje Iveković, bivše studentice ALU, na Dokumenti u Kasselu

Neki od profesora i bivših studenata ove najstarije institucije za likovni odgoj i kulturu u Hrvatskoj pronijeli su glas o hrvatskoj likovnoj sceni i izvan granica svoje zemlje. Na prošlogodišnjoj Dokumenti u Kasselu, koju se smatra jednom od najvažnijih izložbi na svijetu, bilo je zastupljeno dvoje hrvatskih umjetnika srednje generacije: Mladen Stilinović i Sanja Iveković. No hrvatska je suvremena umjetnost premalo zastupljena na međunarodnoj likovnoj sceni, ocjena s kojom se slaže i izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti na odsjeku kiparstva Petar Barišić koji ističe da se u promociju hrvatskih umjetnika u svijetu treba daleko više ulagati, slično kao što se ulaže i u perspektivne sportaše.

Studijski programi u skladu s Bolonjskim procesom

Za suvremenu je umjetnost karakteristično okretanje novim medjima i suvremenim izražajnim sredstvima i materijalima. Akademija likovnih umjetnosti prati taj trend i nastoji obrazovati mlade umjetnike i u tom području. Stoga je na Akademiji 1998. godine osnovan i Odsjek za animirani film i nove medije. Trenutno Akademija ima šest odsjeka sa 365 studenata, na ukupno četiri lokacije u Zagrebu, sa središnjom zgradom u Ilici 85. Svi studijski programi usklađeni su s odredbama Bolonjskog procesa. Na pitanje može li hrvatska suvremena likovna umjetnost "konkurirati" zbivanjima na globalnoj sceni profesor Barišić smatra da bez daljnjega može, no pitanje je kako se na toj sceni uopće pojaviti. Nadu u to pružaju i nove mogućnosti suradnje s fondovima Europske unije kojima se potiče međunarodna suradnja.

Umjetnički "kruh sa sedam kora"

Treffen der südosteuropäischen Kulturminister in Zagreb

Sastanak ministara kulture zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu 13.-15.03.2008

Ne treba gajiti iluzije da i u drugim krajevima svijeta umjetnicima cvatu ruže - umjetnički je život oduvijek bio "kruh sa sedam kora", osim ako se netko uspije probiti u onih gornjih statističkih pet posto umjetnika koji mogu (pre) živjeti od svoje umjetnosti ili među onih ca. 0,002 posto koji su se uspjeli uključiti u mehanizme suvremenog tržišta umjetnosti i tržišta kapitala i svojim radovima, ili bolje rečeno, svojim imenom, zarađuju vrtoglave svote.

Obilježavanje stoljeća ALU

Akademija svoju stogodišnjicu proslavlja tijekom akademske godine 2007./2008. Na izložbi u Umjentičkom paviljonu predstavljeni su radovi prvih profesora tadašnje Privremene više škole za umjetnost i umjetni obrt Bele Čikoša Sesije, Mencija Clementa Crnčića, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Roberta Auera, Otona Ivekovića i Branka Šenoe, kao i djela prve generacije studenata, njih 32, među kojima su bili Ljubo Babić, Hinko Juhn, Ferdo Ćus, Mihovil Krušlin, Mila Wodsedalek. Jedan od autora izložbe Ive Šimat Banov uz ostalo je istaknuo da je osnovanje ALU značilo veliki korak u tadašnjem hrvatskom kulturnom životu. Izložba pokazuje iskustva hrvatskih umjetnika s europskih akademija, kao i činjenicu da je hrvatsko slikarstvo i kiparstvo na prijelomu stoljeća stilski, morfološki i vrijednosno suglasno s aktualnim strujanjima toga doba impresionizma, secesije i simbolizma.

Audios and videos on the topic