100 dana "čelične lady" Južne Amerike

Dilma Rousseff teško može dospjeti do 87% popularnosti kakvu je imao njen prethodnik i mentor, Luiz Inacio Lula da Silva, ali i činjenica da gotovo tri od četiri Brazilca podržavaju svoju predsjednicu nipošto nije loš rezultat.

Jer "čelična lady" Brazila posjeduje sigurno manje karizme nego predsjednik koji nakon dva mandata više nije mogao biti izabran, ali njenom parolom "Brazil je samo onda bogat, ako u njemu nema siromaštva" i dalje uživa naklonost građana.

"U prvih 100 dana se prije svega iskazala kao dobra upraviteljica, manje kao političarka, ali je sigurno samosvojna ličnost", procjenjuje sociolog Thomas Fatheuer koji je prije vodio predstavništvo Zaklade Heinrich Böll u Rio de Janeiru. Doista: i uoči izbora je bila na glasu prije svega kao tehnokrat i po svojoj upornosti jedva da zaostaje za da Silvom. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća se borila u ilegali protiv diktature koja je vladala Brazilom, bila je uhićena i mučena od strane vojne hunte. Od 2005. vodila je ured svog prethodnika dok nije sama izabrana za predsjednicu Brazila.

Ipak, u proteklom razdoblju se pokazalo da Dilma - kako je zovu njeni Brazilci - ipak ima i drugačije političke stavove nego njen prethodnik, prije svega u vanjskoj politici. Jer dok je da Silva uživao u povremenim izletima u svjetsku politiku, komentatori u Brazilu nisu uvjereni da je imao previše uspjeha.

Dilma Rousseff je promijenila kurs u nekim pitanjima, na primjer prema Iranu. Za razliku od prethodnika koji se zalagao za diplomaciju, predsjednica je sklonija oštrom stavu prema Teheranu pa je tako, uz glas Brazila u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, u Iran poslan posebni izvjestitelj UN-a.

Christian Lohbauer sa sveučilišta Sao Paulo procjenjuje kako se predsjednica želi očito distancirati od "lijevih" predsjednika Južne Amerike poput predsjednika Venezuele, Chaveza. Bivši predsjednik je imao sjajne odnose s takvim zemljama, makar neki brazilski politolozi smatraju kako je Lula time želio samo zadovoljiti krajnje ljevičare u svojoj Radničkoj stranci. Ali Dilma Rousseff se očito mnogo više okreće Sjedinjenim Američkim Državama, što se pokazalo i za posjeta predsjednika Obame Brazilu prije nekoliko tjedana.

Utoliko se očekuje bliža suradnja s Washingtonom, kako politička tako i gospodarska, ali Brazil ovaj puta ustraje da ta suradnja bude među ravnopravnim partnerima. Gospodarski, to bi prije svega odgovaralo Brazilu, jer iako SAD trpi od golemog vanjskotrgovačkog deficita, u razmjeni s Brazilom je pak Brazil taj koji mnogo više uvozi iz Sjeverne Amerike, nego što tamo prodaje svoje robe.

Autorica: Mariana Santos / Birgit Görtz / A. Šubić

Odg. ur.: S. Matić