1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

100 dana govora o slobodi

Prije 100 dana bivši istočnonjemački svećenik i broac za ljudska prava i borac za ljudska prava Joachim Gauck je stupio na dužnost njemačkog predsjednika. Iako ga većina hvali, nekima je još uvijek trn u oku.

Joachim Gauck se kao borac za ljudska prava u bivšem DDR-u borio za slobodu. Stoga i ne čudi što ovaj 72-godišnji protestantski svećenik iz Rostoka i danas stalno govori o sreći koju donosi život u slobodi, ali i odgovornosti koja iz toga proizlazi. Građani Njemačke to znaju cijeniti. Ispitivanje javnog mnijenja koje je za časopis "Stern" provela agencija Forsa govori da je 78 posto građana Njemačke za sada zadovoljno svojim predsjednikom, od toga 26% i više nego zadovoljno. Samo devet posto smatra da ih on ne predstavlja kako treba.

Uz pomoć liberala na položaj

Odlučujuću ulogu u izboru Gaucka za predsjednika imali su liberali (FDP), stranka koja čini vladajuću koaliciju s demokršćanima Angele Merkel. Oni su kancelarku, stavivši se na stranu oporbe, doslovno prisilili na prihvaćanje nominacija Gaucka za predsjednika. "Niti jedne sekunde nismo sumnjali u našu odluku. Predsjednik je odaslao važne signale. Ja se osobno jako veselim što je odmah posjetio Poljsku, našeg najvažnijeg susjeda na istoku Europe", kaže političar FDP-a Jörg van Essen. Gauckovo odlučno opredjeljenje za slobodu naravno oduševljava upravo liberale, koji sebe vide kao slobodarsku partiju.

Albrecht Müller

Albrecht Müller

No publicist Albrecht Müller, autor knjige "Pogrešni predsjednik", ima posve drugo mišljenje. On smatra da se Gauck do sada brinuo samo za slobodu boljestojećih ali ne i onih koji malo zarađuju. "Što je sloboda za mlade ljude koji u nedjelju uvečer iz Mecklenburg-Vorpommerna odlaze u München na posao i vraćaju se u petak uvečer", pita se Müller, bivši šef ureda legendarnog kancelara Willyija Brandta.

Pohvale za nastupe u inozemstvu

Ako je Gauck djelimice kritiziran za ono što radi u Njemačkoj, za svoje nastupe u inozemstvu, požnjeo je samo pohvale, bilo da se radilo o Poljskoj, Belgiji, Nizozemskoj ili Izraelu. "Predsjednik je pokazao visok stupanj senzibilnosti tijekom posjete Izraelu i palestinskim područjima i pridobio je mnogo novih prijatelja za Njemačku", smatra liberal Jörg van Essen.

Za posjeta institucijama Evropske Unije Gauck je pozvao Njemačku da se odvaži na "više Europe". No on je istodobno udovoljio zahtjevu Ustavnog suda da odgodi potpisivanje zakona zakon o fiskalnom paktu i tzv. "kišobranu za spas eura" ESM-u, oko čega se nedavno konačno usaglasila vlada i oporba. Ustavni sud naime još preispituje žalbe iz redova stranke Ljevice, koja se protivi ovom zakonu. To dovodi u pitanje dogovor šefova vlada i država EU o stupanju na snagu ESM-a 1. srpnja.

Gauckov kritičar, publicist Albrecht Müller smatra da je sada vrijeme da predsjednik korigira svoje stavove. Za prezadužene zemlje, članice zone eura njegovi hvalospjevi o slobodi zvuče paput farse, smatra Müller i dodaje: "Postoje ljudi koji se vesele kada mladi obrazovani Grci dolaze u Njemačku i kao gastarbajteri mole za posao. To je takav pad morala, o tome se mora izjasniti njemački predsjednik."

Za rat ili protiv njega?

Gauck u Izraelu

Gauck u Izraelu

Gauck je istodobno pokrenuo raspravu o misijama Bundeswehra u inozemstvu, od Afganistana preko Roga Afrike do Kosova označivši ih kao "stup njemačke slobode ". U govoru održanom na Vojnoj akademiji Bundeswehra na Kosovu, on je rekao da je za društvo koje po svaku cijenu teži sreći teško podnijeti da se ponovo govori o palim njemačkim vojnicima. To je za socijaldemokrata Albrechta Müllera nepodnošljiva provokacija. "Umjesto da poziva na vojne misije, obaveza predsjednika je da radi na pomirenju, razumijevanju među narodima i odustajanju od upotrebe sile", smatra Gauckov kritičar Albrecht Müller.

Liberal Jörg van Essen smatra međutim da je predsjednik Gauck s pravom stavio do znanja da je Bundeswehr obavezan ispunjavati svoje obveze širom svijeta, a u to spada i vojna intervencija, ali u skladu s međunarodnim pravom i pod mandatom UN-a.