10 godina sporazuma iz Maastrichta

1. studenog nisu samo Svisveti, nego i dan veoma vazan za Europsku Uniju. Na taj datum prije tocno 10 godina na snagu je stupio takozvani sporazum iz Maastrichta - doduse dogovoren jos u prosincu 1991. i potpisan u veljaci 1992. - u kojem se rodio euro, prva zajednicka valuta starog kontineta. Doduse, jos je proslo vremena dok je euro pronasao svoje ime - isprva se zvao kao i obracunska jedinica jos iz sedamdesetih, ECU, European Curency Unit ali upravo se Njemacka pobunila protiv tog imena. Naime, previse lici na njemacku rijec Kuh - krava, a nitko ne zeli bas krave u dzepu.

Ali isto tako upravo njemacki ministar financija - tada je to bio Theodor Waigel - je i za novu valutu zahtijevao cvrste kriterije:

"Nema nikakvog nagadanja o ocjenama kriterija nego su kriteriji tabu i samo ako se kriteriji postuju, moze doci do treceg stupnja."

No treci stupanj, samo uvodenje novcanica eura vec je gotovo dvije godine iza nas - i na zalost, dok su se nijemci svojevremeno bojali kako ce talijanska lira ili spanjolski pesos ugroziti stabilnost marke, upravo Njemacka je sada na stupu srama jer je te kriterije prekrsile; drzavni deficit daleko je iznad 3% - ove godine biti ce i preko 4, a i slijedece ce biti 3,9%.

Za novog direktora Europske Sredisnje Banke, Jean Claude Trichet koji takoder upravo 1. studenog preuzima tu duznost stvar je jos ozbiljnija jer su kriterij prevelike dzavne zaduzenosti prekrsili i Francuska i Italija i Portugal a te zemlje zajedno cine daleko vise od polovice ukupnog volumena europske valute. A kada je rijec o Njemackoj i ta kalkulacija za 2004. nacinjena je na temelju velike nepoznanice: koeficjenta rasta od 1,6% ali i rast je cimbenik koji je usko vezan za potrosnju. A obzirom na citav niz nepoznanica sto ce biti sa zdravstvenim osiguranjem, sa mirovinama - na potrosnja barem gradana tesko se moze racunati i bilo bi logicno da onda raste stednja.