1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"0,1,2, X, to je moj fiks..."

U svijetu kvota mnogi pokušavaju napuniti svoje prazne novčanike. Ali, uspjevaju ih u pravilu samo dodatno isprazniti. Iako je poslovanje kladionica u Srbiji slabije u vrijeme krize, sve je više patoloških kockara.

Strastveni kladioničari reći će da je pogađanje sportskih rezultata, prije svega, jeftina zabava. Oni kažu da se za svega 20 dinara (trenutni tečaj: 110 dinara=1 euro) stvara „kombinacija snova“ kojom se može zaraditi barem prosječnu plaću u Srbiji. Milan Vasojević iz Beograda već godinama listiće popunjava skoro svakodnevno. „Ne mogu gledati nogometnu utakmicu ako se nisam kladio na nju. Uglavnom igram kombinacije, na šest-sedam listića uplatim po 200 do 300 dinara. Moj najveći dobitak do sada je 200.000 dinara“, priča Milan. „Kladionica je najpoštenija kocka. Igrao sam i elektronski rulet i poker na aparatima, ali tu je softver takav da rijetko dobijate. Kod klađenja toga nema“, kaže Milan za DW.

Kladionica u Berlinu

S malo novca do velike zarade?

Prosječan igrač koji se kladi na sportske rezultate u Srbiji ima 25 do 40 godina, zaposlen je, sa srednjim ili visokim obrazovanjem, a na listić troši između 20 i 180 dinara, navode u Udruženju organizatora igara na sreću (UPIS).

„Ljudi najčešće na jednom tiketu za malo para odigraju veliki broj utakmica, kao nekada u sportskoj prognozi“, priča radnik jedne beogradske kladionice, koji želi ostati anoniman. On dodaje da je mlađima od 18 godina zabranjeno klađenje, ali da je zbog toga imao problema. „Dođe klinac i donese tiket za uplatu. Ja ga odbijem jer nije punoljetan. On ode kući i vrati se s ocem koji me onda napadne što nisam otkucao listić“, navodi radnik kladionice.

Kao banka koja pare uzima odmah

Građani Srbije se često zanose da će „odrati“ kladionicu što rijetkim sretnicima i pođe za rukom. Ipak, kladionica se ne oslanja na sreću, već na zakon brojki. Tako na primjer, ako se kladite na ishod četiri utakmice (fiksevi) na jednom tiketu, postoji 81 moguća kombinacija rezultata, od čega igraču samo jedna kombinacija donosi dobitak, a ostalih 80 je u korist kladionice. „Pravljenje kvota je surova matematika. Matematika namješta da kladioničari u perspektivi ostavljaju kladionici svoj novac“, objašnjava za DW Bojan Sovilj, primjenjeni matematičar, direktor za istraživanje i razvoj kladionice „Mocart“. „Nitko od nas ne primjeti kada uloži sto dinara na listić pa izgubi. Izgubite tako 50 puta, ali 51. put dobijete 4.500 dinara pa se radujete, pričate svima. A ustvari ste u minusu 500 dinara. To je nešto slično kao banka, samo što kladionica pare uzima odmah“, objašnjava Sovilj.

Najviše, uglavnom neutemeljnog, samopouzdanja imaju "ljudi sa dojavom". Oni "znaju" kako će završiti neka utakmica i spremni su „opelješiti kladionicu“. Dojave su uglavnom fama, tvrde u Udruženju organizotora igara na sreću. „Upravo su sportske kladionice najveći protivnici namještanja sportskih rezultata, jer svako namještanje ima za cilj da se kladionicama uzme novac“, kaže za DW direktor tog udruženja Rade Karan. „Naše udruženje ima veoma dobru saradnju s Fudbalskim savezom Srbije i na pragu smo potpisivanja protokola o suradnji upravo u cilju zajedničkog djelovanja protiv namještanja rezultata nogometnih utakmica u Srbiji.“

Listići sportske kladionice

"Samo gledan di ću nula, jedan, dva, iks, to je moj fiks", pjeva The Beat Fleet...

Dugogodišnji kladioničari, međutim, vjeruju u sasvim suprotnu priču – da su kladionice umiješane u namještanje mečeva. Najveće namještanje u povijesti nogometa, prema uvjerenju Milana Vasojevića, dogodilo se 2009. godine, na revanšu meču Reala iz Madrida i Lyona u četvrtfinalu Lige prvaka. „Lyon je kod kuće pobijedio1:0, a uoči revanša u Madridu, u svijetu i kod nas bile su milijunske uplate na pobjedu Reala, a taj meč je završen neriješeno, 1:1. Svima je poznato da je kladionica „Betandwin“ sponzor Reala. Od zarađenog novca isplatili su i Ronalda koji je te godine potpisao za Real“, uvjeren je u ovu verziju Milan.

Počinje se uvijek iz razonode…

U Udruženju organizatora igara na sreću kažu da teorija po kojoj ekonomska kriza dovodi do ekspanzije igara na sreću jednostavno nije točna. „S početkom ekonomske krize u svijetu i najveće svjetske kladionice bilježe pad obujma poslovanja od oko 25 posto. Kod srpskih ponuđača taj pad poslovanja iznosi od 25 do 30 posto i on i dalje traje“, kaže Karan. „Jednostavno, igre na sreću cvjetaju tamo gdje ima para, a to su prije svega Sjeverna Amerika, Australija, Velika Britanija, Švedska, države Dalekog istoka u Aziji…“

Nešto drugačije stvari vide u Specijalnoj bolnici za bolesti ovisnosti u Beogradu. Tvrde da vrijeme krize, uz legalizacija kocke i sve više mjesta za klađenje, doprinosi rastu broj ovisnika o igrama na sreću. „Gotovo da nema pacijenta koji je ovisan od kockanju, a da bar jednom nije popunio listić u kladionici. Uglavnom se počinje iz zabave i razonode, ali ima i onih koji poznaju nogomet, pa hoće to znanje unovčiti u kladionici“, priča za DW Snežana Alčaz, voditeljica Centra za nekemijske ovisnosti.

Snežana Alčaz

Snežana Alčaz

„Upravo sam imala pacijenta koji je bio poznati nogometaš i koji se sa svojim prijateljima počeo kladiti zato što zna sve o nogometu. Kaže da su imali dojave rezultata za namještene utakmice. Tako se navukao i postao ovisnik.“ Prema riječima doktorice Alčaz, kockanje se svrstava u bolesti ovisnosti koje imaju dugotrajan tijek i gdje se često navodno izliječeni pacijenti vraćaju poroku. Liječenje, dodaje ona, traje i do dvije godine.

Kladionica-kafić-banka, to je urbani srpski trijumvirat. Unatoč tome što se danas na svakom kutku može uplatiti listić, u Udruženju organizatora igara na sreću podsjećaju da je prije pet godina bilo dvostruko više kladionica u Srbiji. Trenutno ima 1.400 registriranih objekata za klađenje, što Srbiju stavlja na 19. mjesto u Evropi. Osim razvijenih (i znatno većih država), ispred Srbije su po broju kladionica Rumunjska, ali i zemlje u susjedstvu: Hrvatska i Bosna i Hercegovina.