1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Život za "peto godišnje doba"

Mnogi će reći: konačno počinje! Tradicionalno, ovog četvrtka u 11 sati i 11 minuta počinje karneval - ili fašnik kako ga zovu na jugu Njemačke. Mnogi sudionici čitavu godinu čekaju na ove dane maškara i ludovanja.

Jedan od njih je Wicky Junggeburth, pravi "dečko iz Kölna" koji se čitave godine priprema samo za ove dane. Ovaj grad na Rajni je ipak njemačka metropola karnevala - makar i u mnogim drugim gradovima ovoga četvrtka (16.2.) počinje ludnica, odnosno "Weiberfastnacht" (ženska noć slavlja). Negdje se ovaj dan zove i "Weiberfaschnik" dok se u još jednoj "utvrdi" maškara Aachenu ovaj dan naprosto zove Fettdonerstag (masni četvrtak).

Wicky Junggeburth na karnevalskoj pozornici

Wicky Junggeburth je ispunio svoj san: jednom je bio princ karnevala

Ako se Wickya Junggeburtha pita što on vidi u karnevalu, odgovara pjesmom u kojoj se nabraja: ludovati, smijati se, pjevati, plesati, skakati i uz to podijeliti par poljubaca. On objašnjava: "Morate zaboraviti na sve brige na ograničeno vrijeme, a na Pepelnicu ionako mora sve završiti." Mnogi u Düsseldorfu, Aachenu, Mainzu i Bonnu, ali i u drugim krajevima Njemačke, od Frankfurta pa do Münchena, slijede ovaj recept i slavlje doslovce ne prestaje do utorka kasno u noć, dana uoči Pepelnice i početka posta pred Uskrs.

"Einmol Prinz zo sin"

Karneval u Veneciji

Mnogi gradovi hvale svoj karneval kao 'najveći' i 'najljepši'

Mnogi gradovi i u svijetu se hvale kako imaju najveću proslavu karnevala: osim onoga u Rio de Janeiru, razmjerno mirnog i elegantnog karnevala u Veneciji te bučnog u New Orleansu, i grad Rijeka u Hrvatskoj se često hvali kako spada u svjetske karnevalske metropole. Ipak, karneval u Kölnu sigurno spada među najveće: samo glavna karnevalska povorka na tzv. "crveni ponedjeljak" je duža od pet kilometara. Koliko točno, teško je reći, jer toliko je dugačka ukupna staza kroz grad, a prva vozila su već odavno na cilju prije nego što su se sva kola uopće uključila u povorku. A tu je riječ samo o "glavnoj" karnevalskoj povorci: dan prije, u nedjelju je tek nešto kraća, "mala" povorka škola i četvrti grada.

Naravno da je za sve karnevaliste najveća čast biti na glavnim kolima i to kao karnevalski princ. Ta čast je pripala Wicky Junggeburthu 1993. i nakon toga je napisao pjesmu o uspjehu svog života, "Einmol Prinz zo sin" - kako bi se na kelnskom dijalektu reklo "Jednom biti princ". Ta je pjesma prirasla srcu sudionicima karnevala pa se tako i danas još uvijek posvuda pjeva u vremenima karnevala.

Karneval u Kölnu

U Kölnu se ovih dana živi samo za karneval

Bosonogi kraljevi Kölna

Ni bivši princ karnevala u Kölnu ne zna točno objasniti zašto je baš njegov grad u čitavoj Njemačkoj pojam slavlja - ali je to tako. Grad su osnovali Rimljani prije preko 2.000 godina, tijekom vremena je bio pod okupacijom i Francuza i Prusa pa su tako u Kölnu ostale mnoge strane navike. Kelnski satiričar Konrad Beickircher smatra kako se tu "rimski stil života spojio s pariškim saviore vivre i pronašao plodno tlo na kojem su niknuli samopouzdanje stanovnika Kölna i njihov jezik".

Bläck Fööss

Sastav Bläck Fööss je kralj karnevala

Kelnski dijalekt je izuzetno važan, osobito u vrijeme karnevala. I najpopularniji muzički band čije pjesme u Kölnu ovih dana odzvanjaju sa svih strana pjeva u dijalektu. Band se zove "Bläck Fööss", što zvuči engleski, ali je to dijalekt i znači "bose noge". Harmut Priess, basist sastava "Bläck Fööss", objašnjava: "Mislim da je jezik još jedini ostao kao nešto tipično što se može naći u pojedinim gradovima i regijama. Trgovačke zone i trgovine već izgledaju svugdje jednako. Jedini preostali prostor na kojem možemo reći; to smo mi, on leži u jeziku." Oni nipošto nisu jedini sastav koji pjeva karnevalske pjesme u dijalektu, ali mnogi stanovnici grada su uvjereni da su oni pogodili i mentalitet ovog stanovništva.

Papirnati nos je normalan

Što je taj mentalitet? I tu Wicky Junggeburth ne nalazi prave riječi, ali se odgovor svakako baš u vrijeme karnevala susreće na svakom koraku: "Taj osjećaj koji stanovnike Kölna zahvaća u ovim danima, to se ne može objasniti, to se siše s majčinim mlijekom." Priznaje kako je to teško objasniti ljudima koji ne žive u ovom gradu: "Oni kažu; pa ovi već od siječnja idu naokolo maskirani s papirnatim nosom, to ne može biti normalno. Za nas je to normalno i ne sramimo se zbog toga."

Karnevalisti nakon slavlja

Oporavak tradicionalno traje taman toliko - da se počne opet slaviti

Utoliko i muzičar Harmut Priess objašnjava da u Kölnu "peto godišnje doba" zapravo traje čitavu godinu - s izuzetkom posta pred Uskrs. "Nakon karnevala i na Pepelnicu stanovnici Kölna spavaju šest tjedana: pate za vrijeme posta i to se najbolje radi u dubokom snu. Ali na sam Uskrs građanin Kölna ustaje dobro raspoložen - i uz koju pjesmu onda slavi svoje buđenje?" Naravno: da mi je "Jednom biti princ" karnevala.

U Kölnu je to uglavnom tako - i mnogi im zavide zbog toga. Ovih dana u taj grad na Rajni dolazi preko milijun posjetitelja i redom nose svoje kostime u kovčegu. S druge strane, mnogim građanima Kölna je ova buka previše, pa zato svake godine najmanje stotinu tisuća stanovnika ovog milijunskog grada upravo ovih dana odlazi - na neko mirnije mjesto.

Autorica: Suzane Corda/Anđelko Šubić

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva