1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Život muslimana na otoku Krku

Organiziranjem vjerskog života na otoku Krku, Islamska zajednica u Rijeci želi poboljšati i život vjernika muslimana na ovom otoku. Privremena domovina postala je trajna.

default

Islamisches Zentrum in Rijeka

„Na otoku Krku danas živi 500-tinjak Bošnjaka. I ovdje se već duže vrijeme javljala ideja da se ti ljudi nekako okupe i da se taj vjerski život podigne na jednu višu razinu. Rijeka je kao centar jednostavno predaleko i mi smo se ovdje najprije okupljali u jednoj privatnoj kući, poslije u jednom apartmanu, a sada je naša obitelj darovala prostor od nekih 100 kvadrata, gdje se petkom obavlja džuma-namaz (muslimanska molitva petkom op.ur.), a subotom održava vjeronauk“, priča Teofik Čočić, jedan od najstarijih i najistaknutijih članova muslimanske zajednice (džemata) na otoku Krku. Čočić je iz rodne Srebrenice u Hrvatsku stigao još davnih sedamdesetih, danas je uspješan poduzetnik, pa tako i jedan od onih koji su omogućili izgradnju Islamskog centra u gradu Rijeci, pod čijom upravom je i džemat na Krku.

Teofik Čočić

Teofik Čočić

Krk - novi dom

I ranije su bosanskohercegovački muslimani, priča Čočić, živjeli i radili na ovom otoku, jer su ovdje prije rata poslovale mnoge građevinske kompanije. Nakon rata u BiH, broj Bosanaca i Hercegovaca na otoku Krku znatno se povećao, tako je i okupljanje tih ljudi i organiziranje njihovog vjerskog života iz dana u dan postajalo sve potrebnije.  

„Mi danas na otoku Krku imamo cijelo jedno naselje Bosanaca i Hercegovaca koji su tu stigli prije rata, ali imamo i situaciju da su mnogi drugi raštrkani po cijelom otoku i takoreći dosta odsječeni. Tako smo sada za vjeronauk subotom npr. organizirali jedan autobus, koji svake subote djecu kupi po selima i stanicama, što je roditeljima veliko olakšanje. Pokupi ih, odvede do mjesta vjeronauka, sačeka da oni završe, i vrati ih nazad“, priča Čočić.

Njegovanje tradicije

Vjeronauk, pojašnjava Čočić, nije važan samo zbog teološke naobrazbe, već i zbog druženja i raznih kulturnih manifestacija koje se na ovim druženjima najavljuju i organiziraju. „Njegovanje bosanskohercegovačke kulturne baštine bitan je faktor u borbi protiv asimilacije“, kaže i Hajrudin Mujakanović, glavni imam džamije u Rijeci. Ujedno zadužen i za sadržaje vjeronauka na otoku Krku, Mujkanović smatra kako je najvažnije da Bosanci i Hercegovci koji ovdje žive zadrže neku kulturološku, pa tako i emotivnu vezu s zemljom iz koje dolaze. „I ja moram priznati da su ta djeca dosta toga naučila, ipak su to bili ljudi koji su se bili potpuno asimilirali. Ali eto, hvala dragom Bogu, malo kroz džumu, malo kroz džemat, malo kroz nekakve aktivnosti, pogotovo kroz islamski vjeronauk i kroz tu djecu, uspijevamo, da tako kažem, vratiti te naše ljude iz mrtvih, da postanu svjesni kome pripadaju, tko su i što su i odakle su došli na kraju krajeva“, kaže Mujkanović.

Hajrudin Mujkanović

Hajrudin Mujkanović

No sve to, kako kaže Mujkanović, ne bi bilo moguće da infrastrukturu za ove aktivnosti nisu stavili na raspolaganje "vrijedne džematlije sa otoka Krka".

Osim u prostorijama Islamskog centra u Rijeci i mešdžida (islamska bogomolja bez minareta, prostor za molitvu op.ur.) na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, islamski vjeronauk se održava i na 43 osnovne državne škole. Efendija Mujkanović objašnjava međutim kako je u tim školama često nedovoljan broj djece koja se interesiraju za vjeronauk, te da se po tom pitanju još radi na adekvatnim rješenjima. „To su područne škole, razbacane i raštrkane, i nama se do sada izlazilo u susret da se ocjena sa mekteba (vjeronauk, islamska osnovna škola op.ur.) vrednuje kao školska ocjena. To u budućnosti prema zakonima Republike Hrvatske neće biti moguće, tako da ćemo mi pronaći modul za ulazak u te škole kako bi se prilagodili planu i programu, da tu našu djecu na neki način ne bi zapostavili“, kaže Mujkanović.

Velike slobode za vjerske manjine u Hrvatskoj

Krčki most

Krk - nova domovina

Kao posebno važno za ovaj rad, Mujkanović ističe činjenicu da je Republika Hrvatska pronašla jako dobro pravno rješenje za odnose s vjerskim zajednicama, te omogućila prostor za djelovanje, ali i financijska sredstva. Sličnog je mišljenja i Teofik Čočić. „Stvoren je jedan pravni i zakonski okvir gdje je dana maksimalna sloboda vjeroispovijesti i sloboda angažiranja, društvenog života, vjerskog života itd. S druge strane, svaka ideja, koliko god ona bila dobra, znamo da se ne može ostvariti ako nema financijske potpore. Svi ti imami i vjerski službenici se financiraju iz budžeta Republike Hrvatske, što je jedna velika stvar“, kaže Čočić. 

Republika Hrvatska podržala je isto tako i izgradnju Islamskog kulturnog centra u Rijeci, koji je svakako najveći oslonac i za rad džemata na otoku Krku, ali i muslimana u cijeloj državi. Centar će narednih mjeseci biti i svečano otvoren, a njegovo otvaranje, kaže Mujkanović, bit će priznanje bosanskohercegovačkim muslimanima da su cijenjeni i ravnopravni građani Republike Hrvatske, koji istodobno potpuno nesmetano mogu njegovati i svoj izvorni, bosanski identitet.